Zbog 5.0 djeca s paničnim napadima na psihijatriji!

Zbog 5.0 djeca s paničnim napadima na psihijatriji!

 


“Maturanti pucaju po šavovima”, upozorava psihijatrica.

Evo, kreću vijesti o đacima koji bljuju i završavaju na psihijatriji zbog završnih ispita i matura, kreću izjave roditelja kako je sustav kriv za sve: kriva je škola, profesori koji traže previše... A meni na pamet padaju roditelji koji tlače djecu kako bi na društvenim mrežama naslikavali njihove svjedodžbe s peticama, roditelji koji umjesto svoje djece rade sve: pišu umjesto njih lektire, radne bilježnice, stvaraju od njih nesposobnjakoviće, a onda od njih na kraju svega traže uspjeh, uspjeh i samo uspjeh. Da se hvale ili liječe vlastite komplekse. Padaju mi na pamet roditelji zbog kojih sam se često osjećala kao nemajka, jer svojoj sam djeci rekla: "Čuj, škola je sad tvoj jedini posao. Učiš za sebe. Nikad djecu nisam kažnjavala zbog loših ocjena. Ni za odlične uspjehe im nisam kupovala neke spektakularne darove. Odličan uspjeh sam je po sebi dar za trud, rad i pamet”, status je ovo koji je ovih dana na svom Facebook profilu objavila poznata književnica Ivana Šojat, a za koji je skupila čak 700 lajkova, iako, kaže, nije imala namjeru uzburkavati duhove.

No, da je sustav u kojem se od prvog razreda osnovne škole traži da učenici prolaze s 5.0 i budu jednako dobri i u matematici i u tjelesnom odgoju posve neprirodan, i umjesto da potiče razvoj talenta u onome u čemu su učenici najbolji, stvara masu djece sa znanjem nabubanim samo za završne ispite, sve češće i glasnije upozoravaju i psihijatri i psiholozi.

- Riječ je pritisku koji traje cijele godine, a ne samo na kraju, iako je u svibnju i lipnju vrhunac. Cijeli je sustav vrlo loše posložen. Nevjerojatno je da danas postoje liste čekanja za instrukcije na koje djeca idu od petog razreda nadalje. Mi se na Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju od svibnja susrećemo s djecom koja imaju panične napade, jer moraju nabiti prosjek 5.0. Događa se da je danas ono što bi trebalo biti veselje, kao što je maturalni ples i zabava za djecu postala zadnja rupa na svirali, jer su izluđeni maturom. I osobno sam majka djeteta u prvom i četvrtom razredu srednje škole, što znači da u kući imam maturanticu. Škola više nije izvor zadovoljstva, nego frustracije. Djeca pucaju po šavovima! Ta djeca mjesec dana niti spavaju, niti jedu. Za mene je kao psihijatra apsolutno neprihvatljiva izjava nekih roditelja tipa - “Mene ne zanima kako se oni osjećaju, već kakav imaju uspjeh!”. Osim toga, kod maturanata je riječ o adolescentskoj dobi koja je izazovna sama po sebi. Ta djeca nemaju kapacitet za tu vrstu stresa. Što je, s druge strane, s onima koji nisu pet nula, koji su prosječni? Njih uopće ne potičemo da bruse svoje talente! Mi kao struka ozbiljno razmišljamo kako je vrijeme da glasno upozorimo na štetnost ovakvog sustava za psihičko zdravlje djece i da već ove jeseni organiziramo stručni simpozij o tome, upozorava izv. prof. dr. sc. Katarina Dodig-Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek. 

 

Pitajte dijete što ono stvarno želi

Da bi zdravlje i dobrobit djece trebali biti važniji od ocjena, upozorava i psihologinja doc. dr. sc. Ana Kurtović, s Filozofskog fakulteta u Osijeku.

- Ne možemo kriviti samo roditelje da stvaraju pritisak na djecu, jer nisu oni izmislili taj pritisak. Mi danas imamo realne situacije prema kojoj stvarno ispada da ako vam dijete nije 5.0, neće moći upisati željenu školu. Možda bi male mature ili slični mehanizmi bili bolje rješenje od tolikog pritiska na ocjene. Naime, pritisak za savršenim ocjenama nije ranije postajao i ocjene nisu bile isključivi indikator nečije sposobnosti. Kod djece bi ponajprije trebalo razvijati radne navike i smanjiti pritisak prema njima i razgovarati s njima. Znači, obvezno ih treba uključiti u odluku o daljnjem školovanju. Oni su premali i premladi da bi znali što je za njih najbolje, ali ne znaju ni roditelji uvijek što je najbolje, jer nemaju kristalnu kuglu. Stoga bi svakako trebalo uključiti dijete u promišljanje o izboru daljnjeg školovanja, jer gimnazije jesu dobre škole, ali ne znači da je kasniji studij najbolji izbor za vaše dijete, upozorava doc. Kurtović.

 

Preneseno s Glasa Slavonije



Želite s djecom razgovarati o osjećajima? Zajedno pogledajte ovaj film

Želite s djecom razgovarati o osjećajima? Zajedno pogledajte ovaj film

Redatelji Pete Docter i Ronnie Del Carmen u svom animiranom filmu ‘Izvrnuto obrnuto’ (Inside out) iz 2015. opisuju odrastanje djevoj...


Uz ovih 5 savjeta naučite školarce učiti za život, a ne samo za školu

Uz ovih 5 savjeta naučite školarce učiti za život, a ne samo za školu

Često precjenjujemo ono što govorimo djeci. Ona nas, naime, više gledaju nego što nas slušaju: nekako bolje čuju on...


RAZVOJ EMOCIONALNE INTELIGENCIJE

RAZVOJ EMOCIONALNE INTELIGENCIJE

Vježbe za razvoj emocionalne inteligencije možete naručiti OVDJE Ako roditelji potiču svoju djecu da nauče kako se mogu umiriti kada su prepl...


Mozak je ovisan o ranoj stimulaciji

Mozak je ovisan o ranoj stimulaciji

Irena Orlović Istraživanja su pokazala da se mozak najintenzivnije razvija u prvih sedam godina djetetova života, a znanstvenici smatraju da je to ...


Darovita djeca

Darovita djeca

Osnovno načelo rada s darovitom djecom ima za cilj osigurati djetetu ono što najbolje odgovara njegovu stupnju razvoja, specifičnim potrebama, inte...


Vježbe za razvoj emocionalne inteligencije

Vježbe za razvoj emocionalne inteligencije

Vježbe za razvoj emocionalne inteligencije u ovoj knjizi vama i djeci za koju se brinete nude praktične ideje i strategije koje pomažu da naučite...