Zašto škola toliko umara djecu?

Zašto škola toliko umara djecu?

 

Škola je veliki teret za djecu. No što točno treba smatrati sastavnim dijelom tog opterećenja – broj sati, domaću zadaću, izvannastavne aktivnosti? Autor ovog teksta vjeruje ...

… kako djeca nisu umorna od broja sati, već od kvalitete i organizacije školskog života.


Mnogi stručnjaci i dalje vjeruju kako su svi problemi učenika povezani s brojem sati. Međutim, teorija djeluje pomalo sumnjivo i ne odgovara situaciji u stvarnosti. Djeca u vrtiću provode i do deset sati i ne umaraju se, kao i predškolci u produženom boravku. Odrasli ljudi provode na poslu devet ili deset sati i čine to cijeli svoj radni vijek. Samo je, eto, škola potpala pod brigu o obvezatnom neumaranju učenika, iako se čini da djeca školske dobi imaju neobično razvijen kognitivni interes. Bez obzira na to koliko nastavnih sati imaju djeca, ne vjerujem da je to uzrok njihovoj premorenosti.

Osim toga, ako uvjerite jedanaestogodišnjake da je od šest do osam nastavnih sati dnevno opterećenje, kako će se osjećati nekoliko godina kasnije kao odrasla zaposlena osoba? Uostalom, rad, pa čak i težak rad nisu sami po sebi znak bolesti. Svaka odrasla osoba, nakon što je odradila smjenu i učinila nešto korisno ili važno, dolazi kući s prirodnim umorom, ali ne i osjećajem boli, već postignuća. Odmara se i oporavlja te sljedećeg dana ponovno odlazi na posao.

Kako bih istražio uzroke dječje preopterećenosti školom, proveo sam jedan dan u privatnoj školi i promatrao njezin život iznutra. Na kraju su dana u mojoj bilježnici bila zapisana tri glavna razloga dječje premorenosti školom.
 

Buka

Odlazak iz jedne učionice u drugu traje desetak minuta tijekom kojih djeca upiju golemu porciju nezdrave buke koju treba „probaviti”. Stručnjacima je poznat izraz „zamor bukom”. Osoba koju je zahvatilo ovakvo stanje dolazi kući „mrtva umorna”, na primjer osoba koja je provela dan na aerodromu, čak i ako je tamo prosjedila čitav dan u ležaljci ispijajući limunadu.
 

"Mini stresovi"

Oni dovode djecu u stanje stalne napetosti naprežući njihov živčani sustav. Između deset i petnaest prozivki iz sata u sat, uz četiri do pet poziva na ploču. Dodajmo tome i pet do šest ciničnih opaski, prijekora učitelja i uvrede vršnjaka. Tu su i gužva u WC-u, nedostatak novca i mobiteli. Otprilike 20-25 malih stresova dnevno.
 

Dosada

Većina je gradiva jednostavno nezanimljiva. Uz to treba ga i zapamtiti učeći ono što je nepotrebno i nezanimljivo. Pokušajte sjediti na predavanju gdje vam nude monotone izvještaje jedan za drugim. Bit ćete iscrpljeni za dva sata.

 

Preneseno sa Školskog portala



Sretna djeca uspješnija su u školi. Što možete učiniti za svoje dijete?

Sretna djeca uspješnija su u školi. Što možete učiniti za svoje dijete?

Autor i klinički psiholog Kay Redfield Jamison piše: „Djeci trebaju sloboda i vrijeme za igru.“ Igra nije luksuz. Igr...


Mozak je ovisan o ranoj stimulaciji

Mozak je ovisan o ranoj stimulaciji

Irena Orlović Istraživanja su pokazala da se mozak najintenzivnije razvija u prvih sedam godina djetetova života, a znanstvenici smatraju da je to ...


Važnost društvenoga i emocionalnog učenja u školama

Važnost društvenoga i emocionalnog učenja u školama

Svake godine istraživači stječu nove uvide u ono što funkcionira u učionicama, a što ne. U 2017. godini skupina istraživača i...


Ne pokušavajmo djecu prisiliti da budu šljakeri, izazovimo ih da budu – hakeri

Ne pokušavajmo djecu prisiliti da budu šljakeri, izazovimo ih da budu – hakeri

Učitelji su bezbroj puta čuli roditelje koji se žale: „Sve smo mu pružili, sve ima, ništa ne mora raditi, negov je posao samo da...


Kako ne zabrljati u odgoju screenagera

Kako ne zabrljati u odgoju screenagera

Ova današnja djeca, Z generacija, screenageri kojima je nepoznat svijet prije interneta... doista su po mnogočemu drukčija od prethodnih...


Kako jačati dječje samopouzdanje?

Kako jačati dječje samopouzdanje?

Često im govorite da ih volite onakvu kakva jesu. Dajte im do znanja da su posebni na svoj način. Pokažite im da ih volite kro...