Važnost društvenoga i emocionalnog učenja u školama

Važnost društvenoga i emocionalnog učenja u školama

 

Svake godine istraživači stječu nove uvide u ono što funkcionira u učionicama, a što ne. U 2017. godini skupina istraživača istaknula je važnost društvenoga i emocionalnog učenja u školama.

 

Naučili smo kako negativni stereotipi mogu obeshrabriti učenike da upišu fakultet, te da vježbe reflektivnog pisanja mogu pomoći s tom poteškoćom. Također smo naučili da je u redu za učenike drugog razreda upotrebljavati prste za brojenje, te da tekstualne poruke roditeljima pojačavaju angažiranost obitelji i učenikovo pohađanje nastave.

 

Vježbanje za test

Učenici često precjenjuju koliko su spremni za test, što može dovesti do lošijih rezultata. Novo istraživanje ističe dvije visokoučinkovite strategije. Studija koja je obuhvatila 118 istraživanja provedenih prije prošle godine ističe da su testovi za vježbu jedan od najučinkovitijih načina za učenje raznih pojmova.

Nedavna je pak studija istaknula prednosti toga da se od učenika zatraži da isplaniraju korake koje će morati poduzeti kako bi prošli nadolazeći test. To ih je ohrabrilo da učinkovitije uče, što je rezultiralo višim ocjenama.

 

Novi učitelji – i njihovi učenici – imaju koristi od mentora

Znamo da mentori daju novim učiteljima prijeko potrebnu potporu i vođenje u njihovim ključnim prvim godinama, ali tu postoji još jedan dodatni pozitivan efekt: učenici učitelja koji imaju mentore stekli su ekvivalent od tri do tri i pol mjeseca dodatnog učenja u čitanju i matematici u tijeku godine, otkriva nova studija.

 

Klikeri pojačavaju zadržavanje informacija, ali mogu spriječiti dublje učenje

Klikeri – popularni ručni uređaji koji se često upotrebljavaju za brzo prikazivanje pitanja s višestrukim izborom putem projektora – mogu učiteljima pružiti povratne informacije u stvarnom vremenu koje im govore koliko dobro učenici razumiju lekciju. Ali nemojte se previše oslanjati na njih: nova studija pokazuje da, iako klikeri mogu pomoći učenicima u pamćenju podataka, oni mogu dovesti do toga da se učenici prekomjerno fokusiraju na te činjenice, što sprečava dublje razine razumijevanja.

 

Kad su mala djeca posrijedi, nemojte prerano odustati od brojenja na prste

Djecu se obično do kraja prvog razreda obeshrabruje da upotrebljavaju prste kako bi brojili – ona uče računati u svojim glavama, a brojenje na prste smatra se nečime što ih ograničuje.

Ipak, nova studija provedena na djeci u dobi od šest do sedam godina pokazuje kako je to možda pogreška – brojenje na prste, u kombinaciji s igrama brojenja, može pojačati učenje matematike za učenike drugog razreda. Upotreba prstiju aktivira područja mozga povezana s brojenjem.

 

Važnost društvenoga i emocionalnog učenja

Ove godine provedeno je istraživanje koje je uključivalo više od 97 tisuća osnovnoškolskih učenika. Istraživači su otkrili da koristi društvenoga i emocionalnog učenja traju nekoliko godina – pojačavaju akademski uspjeh, ublažuju problematično ponašanje te dugoročno reduciraju emocionalne probleme.

U drugom istraživanju, vijeće sastavljeno od 28 znanstvenika pozvalo je škole da se usmjere na društveno i emocionalno učenje, tvrdeći da uspjeh učenika nije povezan samo s akademskom sposobnošću i kognitivnim vještinama (poput radnog pamćenja i samoregulacije) nego i s emocionalnim vještinama (poput sposobnosti da se nose s frustracijom) te interpersonalnim vještinama (uključujući empatiju i sposobnost za rješavanje konflikata).

 

Vježbe reflektivnog pisanja mogu poboljšati ishode učenika

Kada učenici pišu o svojim osobnim vrijednostima, to im može pomoći da se osjećaju pozitivnije u vezi sa sobom i svojom budućnošću, potičući način razmišljanja koji jača osobni razvoj te stvarajući zaštitnu pregradu koja ih štiti od mnogih štetnih iskustava.

U jednoj studiji zadatak reflektivnog pisanja pomogao je učenicima da se lakše nose s rasizmom i negativnim stereotipovima, što je dovelo do boljih akademskih rezultata i pojačalo stope upisa na fakultet u sljedećim godinama.

U drugoj studiji, slične vježbe pisanja pomogle su učenicima matematike da se usredotoče na dugoročne ciljeve umjesto na neposredne pritiske, smanjujući stres koji matematika prouzročuje i poboljšavajući njihove stavove prema matematici.

 

Tekstualne poruke mogu pojačati ocjene i pohađanje nastave

Još jedna povoljna i učinkovita strategija – studija objavljena ove godine pokazuje da tjedne automatizirane tekstualne poruke poslane roditeljima u vezi s ocjenama, odsutnošću s nastave i nenapisanih domaćih zadaća njihova djeteta ohrabruju roditelje da budu angažiraniji u vezi s njegovim učenjem, što poboljšava pohađanje nastave za 17 posto i smanjuje broj učenika koji padaju neki predmet za 39 posto.

 

Nastavlja se rasprava o tome što je u predškolskoj razini važnije – učenje školskoga gradiva ili igra

Velika analiza koja uključuje 22 studije provedene prije nje govori u prilog ideji da bi sva djeca trebala imati pristup predškoli.

U djece mlađe od pet godina koja su sudjelovala u programima ranog obrazovanja postojali su manji izgledi da će biti uključeni u obrazovanje djece s poteškoćama, te je postojala veća šansa da će završiti srednju školu u usporedbi s vršnjacima koji nisu sudjelovali u takvim programima.

Iako znamo da mala djeca trebaju zdravu mjeru igre u školi, nova studija podsjeća nas zašto je učenje školskog gradiva važno u toj dobi: u tijeku godine djeca predškolske dobi koja provode više vremena učeći jezik, pismenost i matematičke aktivnosti u usporedbi sa svojim vršnjacima stekla su, u prosjeku, dva i pol mjeseca dodatnog učenja.

Što možemo zaključiti iz toga? Uvedite dobru ravnotežu između učenja školskog gradiva i igre.

 

Preuzeto sa skolskiportal.hr

 

Pročitajte i:

NASA-in test otkrio - 98 posto djece su kreativni geniji​

Godi Keller: Česti ispiti narušavaju samopouzdanje, a to je gore nego loše ocjene​

Više pročitajte u knjizi: ŠKOLE SE BUDE
Važnost društvenoga i emocionalnog učenja u školama

Formiranje identiteta tijekom adolescencije

Formiranje identiteta tijekom adolescencije

Prema teoriji psihosocijalnog razvoja Erika Eriksona, psihologa i psihoanalitičara, razvoj čovjeka odvija se tijekom cijeloga života i to kroz osam...


Empatija? U Danskoj je uče u školi

Empatija? U Danskoj je uče u školi

Jedan sat tjedno, u danskim školama u okviru redovite, obavezne nastave, učenici slušaju o tome kako si međusobno pomagati i...


Može li bez mrkve i bez štapa?

Može li bez mrkve i bez štapa?

Sve reforme obrazovanja kojima smo zadnjih desetak godina svjedočili polazile su od ispravljanja iste krive Drine: odviknuti učenika od učenja...


Priprema djece za školu

Priprema djece za školu

Iako većina roditelja, kao što je već spomenuto, podrazumijeva kako bi priprema za školu trebala obuhvaćati učenje čitanja, pisanja, računanj...


Kako školske praznike djeci učiniti zanimljivima?

Kako školske praznike djeci učiniti zanimljivima?

Završila je školska godina i, naravno, javlja se pitanje kako dijete zabaviti tijekom praznika. Sati igre na otvorenom uvijek su re...


Želite s djecom razgovarati o osjećajima? Zajedno pogledajte ovaj film

Želite s djecom razgovarati o osjećajima? Zajedno pogledajte ovaj film

Redatelji Pete Docter i Ronnie Del Carmen u svom animiranom filmu ‘Izvrnuto obrnuto’ (Inside out) iz 2015. opisuju odrastanje djevoj...