STEM: razmišljaj kao znanstvenik

STEM: razmišljaj kao znanstvenik

 

Sa svih strana čujemo: STEM, treba razvijati STEM, u STEMu je budućnost... STEM područja (fizika, kemija, biologija, geologija, tehnologija, inženjerstvo, matematika) doista su u 21. stoljeću...

 

...ključ uspješnog gospodarskog razvoja u svijetu i trebaju postati temelj obrazovanja novih generacija. Ali ne tako da se učenici obaspu novim hrpama informacija i znanja.

Ne ovisi razvoj gospodarstva o tome da naša djeca postanu doktori fizike, kemije, biologije, matematike, da svi nauče kodirati... Ne, riječ je o nečem sasvim drugom: treba im razviti naviku da RAZMIŠLJAJU kao znanstvenici i da znanstveni način razmišljanja i rješavanja problema primijene u svemu čime se bave, bio to posao, obitelj, osobni razvoj...  Društvo u kojem ljudi razmišljaju, a još pritom razmišljaju kao znanstvenici, a ne kao krdo kojim je lako manipulirati – zvuči gotovo nestvarno, zar ne?

 

  • Kako naučiti djecu da razmišljaju kao znanstvenici?

Jedan od najboljih odgovora na to pitanje nudi portal Order-Essay.com svojom odličnom infografikom o sedam navika razmišljanja koje treba razviti da bismo mogli razmišljati kao znanstvenici.

 

 

Matematičar-filozof, Bertrand RUSSELL još je u ona predinformatička, predglobalizacijska i pretkonzumerska vremena čvrsto vjerovao da bez znanstvenoga načina razmišljanja nema demokracije. Naučiti djecu razmišljati kao znanstvenici znači i zaštiti ih od pranja mozgova i medijskih manipulacija.

Carl SAGAN bio je jedan od najvećih popularizatora znanosti i znanstvenoga načina razmšljanja, astronom i sjajan filozof, žestoki pobornik zdravorazumskoga razmišljanja i majstor životne ravnoteže između skepticizma i otvorenosti. U jedoj od svojih najboljih knjiga (The Demon-Haunted World: Science as a Candle in the Dark, 1995.) u poglavlju znakovito naslovljenom The Fine Art of Baloney Detection sastavio je svojevrsan popis alata za obranu od najrazličitijih vrsta manipulacija na koje smo skloni nasjedati i zabluda u koje nas svjesno uvlače oni koji se time žele okoristiti. Tim se alatima znanstvenoga mišljenja jednako uspješno moguće oduprijeti samozvanim vidovnjacima, šamanima, vjerskim fanaticima, ratnim huškačima, potpaljivačima mržnji, sijačima panike, političkim hazarderima, kao i svim vrstama reklama i drugih brojnih medijskih sadržaja koji vrijeđaju zdravu pamet i cilj im je pasivizirati i zaglupiti mase...

 

Ovo je Saganovih neobično korisnih devet samoobrambenih alata znanstvenoga mišljenja iz toga poglavlja:

1. Kad god je to moguće nastoj pronaći neovisnu potvrdu "činjenice".


2. U raspravu o dokazima uključi zagovornike različitih gledišta.


3. Ne nasijedaj argumentima autoriteta i struktura, oni su pravili pogreške i u povijesti, pravit će ih i ubuduće. U znanosti nema autoriteta, samo većih i manjih stručnjaka.


4. Nikad se ne zaustavljaj na prvome što ti padne napamet. Smišljaj i zavrti što više ideja i hipoteza, pa ih onda malim testovima pokušaj rušiti jednu za drugom. Velika je vjerojatnost da se među onima koje preostanu kriju pravi odgovori.


5. Ideje i hipoteze samo su usputne stanice u potrazi za znanjem. Pokušaj se ne vezati za ideje i hipoteze samo zato što su tvoje. Traži im alternative, pronađi dobre razloge za njihovo odbijanje ili prihvaćanje. Kad sa svih strana izbrusiš svoje ideje i hipoteze, uvjerljivije ćeš ih prezentirati drugima.


6. Kvantificiraj. Potkrijepi nekom mjerom, brojevima. Mjerljivi pokazatelji o onomu što tvrdiš jedini su način da opovrgneš one koji tvrde suprotno. Ono što je nejasno i nemjerljivo uvijek je potencijalni izvor različitih interpretacija. ( I, da, sve je mjerljivo, iako se u nekim slučajevima kvantificiranje čini nemogućim. Smatraj to izazovom.) 


7. Kao i svaki lanac, i lanac argumentacije jak je koliko je jaka najslabija karika u njemu. 


8. Drži se pravila Occamove britve: kad si suočen s dvjema hipotezama koje podjednako dobro objašnjavaju istu stvar - odaberi jednostavniju.


9. Ništa u znanosti nije vječno, znanja su privremena, otvorena za propitkivanje, korigiranje, odbacivanje i zamjenu novima... Razmotrimo ideju da je naš svemir i sve u njemu samo jedna elementarna čestica nekog mnogo većeg svemira. Kako da potvrdimo ili odbacimo tu ideju kad ne možemo steći informacije izvan našeg svemira? Moramo biti u mogućnosti izvana provjeravati svoje tvrdnje. I najokorjeliji skeptici moraju dobiti priliku da slijede svoje rasuđivanje, udvostruče svoje eksperimente i provjere mogu li novim ispitivanjima pobiti stare rezultate i stara znanja.

 

STEM jest rješenje. Naučimo svoju djecu da u praktičnome životu razmišljaju kao znanstvenici, a ne kao šarlatani i muljatori. Time ćemo im pomoći da pokrenu promjene u gospodarstvu, ali i promjene u društvu. Imamo li alternativu? Nekako se bojim da nemamo: ili korupcija, bahati kriminal, huškanje i zaglupljivanje... ili – razvijena navika da razmišljamo kao znanstvenici i ne damo se vozati. 

 

Piše: Dinka Juričić

Izvor: skolskiportal.hr

Fotografija: freepik.com



Neil Gaiman: Zašto naša budućnost ovisi o knjižnicama, čitanju i sanjarenju

Neil Gaiman: Zašto naša budućnost ovisi o knjižnicama, čitanju i sanjarenju

Predavanje Neila Gaimana objavljeno u Guardianu izazvalo je iznimno veliku pažnju čitatelja. Zbog njegovog značaja i intrigantnosti izrečenih...


Mikhail Labkovski, ruski psiholog: Učenje je djetetova odgovornost

Mikhail Labkovski, ruski psiholog: Učenje je djetetova odgovornost

„Već dugo govorim o tome kako učenje ne smije biti odgovornost roditelja. I da je to u interesu obiju strana. Ali roditelji nastavljaju o...


Darovita djeca

Darovita djeca

Osnovno načelo rada s darovitom djecom ima za cilj osigurati djetetu ono što najbolje odgovara njegovu stupnju razvoja, specifičnim potrebama, inte...


Dr. Ranko Rajović održat će praktičnu edukaciju u Zagrebu 15. ožujka 2017.

Dr. Ranko Rajović održat će praktičnu edukaciju u Zagrebu 15. ožujka 2017.

OVDJE SE PRIJAVITE ZA EDUKACIJU Zbog velikog interesa, u organizaciji izdavačke kuće Harfa, dr. Ranko Rajović, jedan od najvećih auto...


Čemu nas japanske škole mogu naučiti o odgoju kompetentne djece

Čemu nas japanske škole mogu naučiti o odgoju kompetentne djece

Danas je većina zapadnjačke djece jedna razmažena gomila. Roditelji im pišu domaću zadaću, traže bolje ocjene od učitelja i osloba...


Škola za 21. stoljeće

Škola za 21. stoljeće

Fotografija: Kuvatoimisto Kuvio Oy U finskim školama ruše se zidovi – i to ne samo fizičke barijere između učionica. Ono &sc...