STEM: razmišljaj kao znanstvenik

STEM: razmišljaj kao znanstvenik

 

Sa svih strana čujemo: STEM, treba razvijati STEM, u STEMu je budućnost... STEM područja (fizika, kemija, biologija, geologija, tehnologija, inženjerstvo, matematika) doista su u 21. stoljeću...

 

...ključ uspješnog gospodarskog razvoja u svijetu i trebaju postati temelj obrazovanja novih generacija. Ali ne tako da se učenici obaspu novim hrpama informacija i znanja.

Ne ovisi razvoj gospodarstva o tome da naša djeca postanu doktori fizike, kemije, biologije, matematike, da svi nauče kodirati... Ne, riječ je o nečem sasvim drugom: treba im razviti naviku da RAZMIŠLJAJU kao znanstvenici i da znanstveni način razmišljanja i rješavanja problema primijene u svemu čime se bave, bio to posao, obitelj, osobni razvoj...  Društvo u kojem ljudi razmišljaju, a još pritom razmišljaju kao znanstvenici, a ne kao krdo kojim je lako manipulirati – zvuči gotovo nestvarno, zar ne?

 

  • Kako naučiti djecu da razmišljaju kao znanstvenici?

Jedan od najboljih odgovora na to pitanje nudi portal Order-Essay.com svojom odličnom infografikom o sedam navika razmišljanja koje treba razviti da bismo mogli razmišljati kao znanstvenici.

 

 

Matematičar-filozof, Bertrand RUSSELL još je u ona predinformatička, predglobalizacijska i pretkonzumerska vremena čvrsto vjerovao da bez znanstvenoga načina razmišljanja nema demokracije. Naučiti djecu razmišljati kao znanstvenici znači i zaštiti ih od pranja mozgova i medijskih manipulacija.

Carl SAGAN bio je jedan od najvećih popularizatora znanosti i znanstvenoga načina razmšljanja, astronom i sjajan filozof, žestoki pobornik zdravorazumskoga razmišljanja i majstor životne ravnoteže između skepticizma i otvorenosti. U jedoj od svojih najboljih knjiga (The Demon-Haunted World: Science as a Candle in the Dark, 1995.) u poglavlju znakovito naslovljenom The Fine Art of Baloney Detection sastavio je svojevrsan popis alata za obranu od najrazličitijih vrsta manipulacija na koje smo skloni nasjedati i zabluda u koje nas svjesno uvlače oni koji se time žele okoristiti. Tim se alatima znanstvenoga mišljenja jednako uspješno moguće oduprijeti samozvanim vidovnjacima, šamanima, vjerskim fanaticima, ratnim huškačima, potpaljivačima mržnji, sijačima panike, političkim hazarderima, kao i svim vrstama reklama i drugih brojnih medijskih sadržaja koji vrijeđaju zdravu pamet i cilj im je pasivizirati i zaglupiti mase...

 

Ovo je Saganovih neobično korisnih devet samoobrambenih alata znanstvenoga mišljenja iz toga poglavlja:

1. Kad god je to moguće nastoj pronaći neovisnu potvrdu "činjenice".


2. U raspravu o dokazima uključi zagovornike različitih gledišta.


3. Ne nasijedaj argumentima autoriteta i struktura, oni su pravili pogreške i u povijesti, pravit će ih i ubuduće. U znanosti nema autoriteta, samo većih i manjih stručnjaka.


4. Nikad se ne zaustavljaj na prvome što ti padne napamet. Smišljaj i zavrti što više ideja i hipoteza, pa ih onda malim testovima pokušaj rušiti jednu za drugom. Velika je vjerojatnost da se među onima koje preostanu kriju pravi odgovori.


5. Ideje i hipoteze samo su usputne stanice u potrazi za znanjem. Pokušaj se ne vezati za ideje i hipoteze samo zato što su tvoje. Traži im alternative, pronađi dobre razloge za njihovo odbijanje ili prihvaćanje. Kad sa svih strana izbrusiš svoje ideje i hipoteze, uvjerljivije ćeš ih prezentirati drugima.


6. Kvantificiraj. Potkrijepi nekom mjerom, brojevima. Mjerljivi pokazatelji o onomu što tvrdiš jedini su način da opovrgneš one koji tvrde suprotno. Ono što je nejasno i nemjerljivo uvijek je potencijalni izvor različitih interpretacija. ( I, da, sve je mjerljivo, iako se u nekim slučajevima kvantificiranje čini nemogućim. Smatraj to izazovom.) 


7. Kao i svaki lanac, i lanac argumentacije jak je koliko je jaka najslabija karika u njemu. 


8. Drži se pravila Occamove britve: kad si suočen s dvjema hipotezama koje podjednako dobro objašnjavaju istu stvar - odaberi jednostavniju.


9. Ništa u znanosti nije vječno, znanja su privremena, otvorena za propitkivanje, korigiranje, odbacivanje i zamjenu novima... Razmotrimo ideju da je naš svemir i sve u njemu samo jedna elementarna čestica nekog mnogo većeg svemira. Kako da potvrdimo ili odbacimo tu ideju kad ne možemo steći informacije izvan našeg svemira? Moramo biti u mogućnosti izvana provjeravati svoje tvrdnje. I najokorjeliji skeptici moraju dobiti priliku da slijede svoje rasuđivanje, udvostruče svoje eksperimente i provjere mogu li novim ispitivanjima pobiti stare rezultate i stara znanja.

 

STEM jest rješenje. Naučimo svoju djecu da u praktičnome životu razmišljaju kao znanstvenici, a ne kao šarlatani i muljatori. Time ćemo im pomoći da pokrenu promjene u gospodarstvu, ali i promjene u društvu. Imamo li alternativu? Nekako se bojim da nemamo: ili korupcija, bahati kriminal, huškanje i zaglupljivanje... ili – razvijena navika da razmišljamo kao znanstvenici i ne damo se vozati. 

 

Piše: Dinka Juričić

Izvor: skolskiportal.hr

Fotografija: freepik.com



Manipuliranje u odgoju - prečac koji vas neće dovesti do željenog cilja

Manipuliranje u odgoju - prečac koji vas neće dovesti do željenog cilja

Svojevremeno je atenski matematičar Euklid faraonu Ptolemeju pokazivao rukopis svoje knjige "Elementi" predstavljajući mu geometriju,...


Oluja u mozgu - Snaga i svrha tinejdžerskog mozga

Oluja u mozgu - Snaga i svrha tinejdžerskog mozga

Jedno od najsnažnijih uvjerenja u vezi s adolescencijom jest to da podivljali hormoni navode tinejdžere da “polude” i “izgube...


Godi Keller: Česti ispiti narušavaju samopouzdanje, a to je gore nego loše ocjene

Godi Keller: Česti ispiti narušavaju samopouzdanje, a to je gore nego loše ocjene

Za njega kažu da ne podučava već - inspirira. Godi Keller norveški je pedagog koji je nekad radio s djecom, danas puno više s od...


Zašto se roditelji ne znaju nositi s djetetovim lošim ocjenama i u čemu griješe

Zašto se roditelji ne znaju nositi s djetetovim lošim ocjenama i u čemu griješe

Zahtjevi koji se nađu pred djecom tijekom njihova obrazovanja iz godine u godinu sve su veći, gradivo obimnije, a svakodnevne obveze sve naporn...


Kako bolje učiti!

Kako bolje učiti!

Često se događa da učenici na početku nove školske godine donose nove, optimistične odluke. „Ove ću godine sve zadaće i seminare raditi ...


Dr. Ranko Rajović: Nove tehnologije su korisne, a mogu biti i opasne i štetne

Dr. Ranko Rajović: Nove tehnologije su korisne, a mogu biti i opasne i štetne

Školski portal zamolio je stručnjaka za rani razvoj inteligencije djece da komentira sveprisutnost informatičke tehnologije u na&sc...