Remo Largo: Pisa studije ne znače ništa

Remo Largo: Pisa studije ne znače ništa

 

"Ne možete poticati nijednu sposobnost koja nadilazi potencijal darovitosti djeteta. Moramo napokon prestati polaziti od toga da sva djeca imaju iste sposobnosti."

 

Remo Largo: Pisa studije ne znače ništa. One nalikuju Olimpijadi. Radi se samo o tome je li Švicarska sada pala na rang listi ili se popela na više mjesto. To međutim nije ono što je najvažnije.

Nego?
Svaki šesti učenik devetoga razreda na razini je učenika četvrtog ili petog razreda. I to je tako u cijeloj državi. U Kini i u Finskoj također ima djece koja uopće ne znaju čitati ili jedva čitaju. Naš obrazovni sustav nije zakazao. Razlike među djecom postoje i u najboljim obrazovnim sustavima.  

Zašto je tomu tako?
Evo jedne usporedbe: naši su preci prije 3,5 milijuna godina počeli hodati uspravno. Jezik smo razvili prije 200.000 godina, pismo prije 5.500 godina – dakle zapravo nedavno. Tek prije 200 godina obični su ljudi počeli učiti čitati u školama. Čitanje je novo kulturno dobro. Ono u ljudskoj povijesti nikada nije igralo nikakvu ulogu. Zato postoje tolike razlike među ljudima na tom području.

 

Što onda možemo učiniti da bi djeca više čitala?
Ne možete poticati nijednu sposobnost iznad potencijala darovitosti djeteta. Moramo napokon prestati polaziti od toga da sva djeca imaju jednake sposobnosti.  

Učenici devetoga razreda koji su u čitanju na razvojnom stadiju učenika četvrtoga razreda proveli su mnogobrojne sate na nastavi njemačkoga jezika i uz knjige. Pa ipak, ne čitaju ništa bolje. Znate li što time postižemo?

Što?
Škola se pretvara u horor. Djeca primjećuju da ni uz najveći napor ništa ne postižu. Postaju deprimirana i gube samopouzdanje.

 

Kako se može zadržati motivacija? 
Tako da se nastavnici zapitaju na kojoj je razini to dijete te mu daju tekstove primjerene njegovom razvojnom stupnju. Bolje je učeniku devetoga razreda koji je na razini čitanja učenika petog razreda dati tekst za peti razred nego ga preopteretiti tekstom za deveti razred. Glavno je da shvati što čita i da pritom doživi osjećaj uspjeha.

 

Bi li pritom mogla pomoći digitalizacija, primjerice više iPad-uređaja u nastavi?
To može pomoći u inicijalnoj zainteresiranosti djece, ali ništa neće promijeniti u osnovi problema: nema nikakve razlike u tome je li tekst prezentiran na ekranu ili u tiskanom obliku. Dijete ga ne razumije. I točka.

 

Velik je interes usmjeren na djecu migranata.
Djeca strani jezik uče kroz interakciju s drugom djecom, manje u komunikaciji s odraslima. Za to je odlučujuće prvih pet godina života. Kanađani su već 1980. primijetili tu nužnost, te su za obitelji stranoga porijekla uveli obvezu slanja djece u vrtiće. Od druge godine života svako dijete iz obitelji u kojoj se ne govori engleski mora ići u vrtić. Tako djeca s pet godina već dobro govore engleski i mogu se bez problema integrirati. U Švicarskoj si većina migrantskih obitelji ne može priuštiti vrtić. 

 

I Švicarska se djeca muče s njemačkim.  
Točno. Ako djeca odrastaju u kući, bez kontakta s drugom djecom i ona će imati taj problem. Zato kažem: vrtići su dio obrazovnog sustava i u skladu s tim trebala bi ih plaćati država.

 

Koliko dobro čitaju odrasli?
Među stanovništvom živi barem 800.000 inteligentnih ljudi koji su išli u naše škole, ali ne znaju čitati kako treba. Ti ljudi nisu glupi – njima jednostavno nedostaje potencijal darovitosti za čitanje.

 

Kakvo značenje onda imaju rezultati Pisa studija?
Oni samo potvrđuju činjenicu da su djeca u cijeloj zemlji vrlo različito razvijena unutar pojedinog razreda.
Osim toga Pisa studije ne znače ništa.  

 

 

Više pročitajte u knjizi: ŠKOLE SE BUDE
Remo Largo: Pisa studije ne znače ništa

Djeca koja puno čitaju postaju inteligentnija

Djeca koja puno čitaju postaju inteligentnija

Čitanje povećava dakle ne samo jezičnu inteligenciju u djece već i inteligenciju općenito, pokazalo je jedno englesko istraživanje. Djeca koja ...


Osjećaj smisla – drugi čarobni sastojak formule za učenje

Osjećaj smisla – drugi čarobni sastojak formule za učenje

Mnogim se učenicima u početku činilo da su i štrajk učitelja i zatvaranje škola zbog virusa – dobra fora. Sad, međutim, ...


4 stvari koje tinejdžeri stvarno trebaju od svojih roditelja

4 stvari koje tinejdžeri stvarno trebaju od svojih roditelja

Tijekom tinejdžerskih godina, roditelji i tinejdžeri postali su toliko zauzeti da se njihova komunikacija odvija možda još jedino u b...


Učenje napamet ne pomaže, mozak naše djece je drugačiji

Učenje napamet ne pomaže, mozak naše djece je drugačiji

Ranko Rajović,stručnjak na području razvoja dječjeg mozga i autor NTC programa, govori o važnosti promjene pristupa podučavanja Me...


Empatija? U Danskoj je uče u školi

Empatija? U Danskoj je uče u školi

Jedan sat tjedno, u danskim školama u okviru redovite, obavezne nastave, učenici slušaju o tome kako si međusobno pomagati i...


Dr. Ranko Rajović održat će praktičnu edukaciju u Splitu 4. listopada 2017.

Dr. Ranko Rajović održat će praktičnu edukaciju u Splitu 4. listopada 2017.

OVDJE SE PRIJAVITE ZA EDUKACIJU Zbog velikog interesa, u organizaciji izdavačke kuće Harfa, dr. Ranko Rajović, jedan od najvećih auto...