Ranko Rajović: Uspjeh je usko povezan s ranim djetinjstvom

Ranko Rajović: Uspjeh je usko povezan s ranim djetinjstvom

 

Dosada je vrsta stresa i jedno neugodno stanje. Kada im je dosadno, i odrasli i djeca pokušavaju se riješiti tog osjećaja, odnosno naći zanimaciju. No, problem dosade kod djece u današnje vrijeme poprimio je zabrinjavajuće razmjere jer djeca teško pronalaze zanimaciju, a da nije vezana uz računalo, videoigre ili mobitel. O tome što roditelji mogu napraviti, ali i u čemu griješe kada je riječ o dječjoj dosadi, Zelena učionica razgovarala je s jednim od najvećih autoriteta na ovim prostorima kada je o odgoju i obrazovanju riječ, dr. Rankom Rajovićem.

 

Današnji roditelji koji su prije 30 godina bili djeca sigurno se sjećaju kako je u to vrijeme u domu postojao jedan televizor s jednim ili dva programa i kada ima je bilo dosadno izlazili su potražiti društvo za igru. Nije bilo problem pješke ili na biciklu otići četiri, pet, šest kilometara na igralište gdje bi se igrali sat, sat i po i vratili kući.
Kada bi padala kiša, morali su sami osmišljavati igre i roditelji tada nisu rješavali problem dosade svom djetetu, već je dijete to samo rješavalo. Ili se igralo s igračkama ili je slagalo kocke ili pravilo kulu od drvenih kockica.

Problem dosade uvijek je bio pokretač i dosada je važan i dobar faktor razvoja djeteta. Kada mu je dosadno, dijete mora nešto smisliti, organizirati se, povezati neke stvari, napraviti možda neku novu igru, potražiti društvo.
 

Što se danas događa s djecom? Roditelji previše štite djecu, rade umjesto djeteta jednu, drugu, treću stvar. Roditelji rješavaju problem dosade svoje djece umjesto da ga puste da ga sam riješi. Kupe djetetu videoigru pa ako mu dosadi ta igra kupit će mu drugu.
Uključe TV na kojem ima 50 programa, a te programe radili su psiholozi da ‘zarobe’ dijete, tj. da što više gledaju TV. Računala nisu loša stvar i treba biti u toku s tehnološkim napretkom, ali je problem kada ona postanu zamjena za sve.

Naša djeca odrastaju u virtualnom svijetu. Prije nekoliko godina stvarno sam bio u šoku kada sam vidio da na video igrama piše 4, 5, 6, 7. Mislio sam da je to oznaka za uzrast djeteta kojem je igra namijenjena. Onda su mi rekli da je to oznaka za stupanj nasilja u igri, koliko ima krvi, jesu li odsječene ruke, noge, glave.

Jako puno roditelja pita me za pomoć jer ne znaju kako dijete odviknuti od videoigara. Igranje igara stvara ovisnost jer mozak luči prevelike količine endorfina što izaziva prevelike količine sreće.

Čuo sam od prijatelja, kada su išli na more, njihova dva sina od 9 i 12 godina nisu željela ići na more jer je njima lijepo u Novom Sadu. Na more su ipak otišli, a kada su došli tamo rijetko koji dan su htjeli ići na plažu, govorili su da ih boli glava, jako im je sunce… Što su radili? Sjedili u hotelu i igrali videoigre.

Što će dijete, koje ne zna riješiti dosadu, raditi za 5 ili 10 godina? Bit će frustrirana osoba s pragom tolerancije nula. To dijete mora sve dobiti odmah i sad, ne može čekati. To su nove generacije djece koja nama stižu, govori dr. Ranko Rajović.
 

Ljubav prema knjigama

To što roditelji rješavaju djeci problem dosade možda je i trećina svih problema u odgoju, nastavlja Rajović. Kada mu je dosadno, roditelji moraju znati da dijete treba pustiti, neka možda i zaplače…

Imam prijateljicu koja je svojoj kćeri, kada joj je rekla da joj je dosadno, odgovorila: "Kako to misliš dosadno, pa samo glupoj djeci je dosadno, a ti nisi glupa." I onda se djevojčica trgnula i otišla se igrati. Dijete razvija i kreativnost i logičko razmišljanje kada se bori protiv dosade.

Roditelji griješe i kada se stalno igraju sa svojom djecom. Pa nisu roditelji najbolji prijatelji djetetu, nego oslonac i njihov je zadatak da pomognu   djetetu da se osamostali. Može se roditelj igrati s djetetom neke igre, recimo šah ili Lego kocke, ističe Rajović.
 

Što roditelj može napraviti? U djetetu stvarati ljubav prema nekim važnim stvarima, recimo prema knjigama.


Kupite djetetu slikovnice pa malo gledajte, malo čitajte. Ako su u slikovnici samo slike životinja roditelj ne treba samo nabrojati koje su životinje na slici nego neka ispriča cijelu priču koja, na primjer, može ići ovako: "Ovo je pas Rex koji je došao u selo, izgubio je brata, bili su zajedno u šumi, brat je otišao u drugo selo, Rexa je prihvatila mačka…" Roditelj priča priču i za dva dana nešto promijeni, a dijete će se buniti: "Ne ne nije tako!" Nema veze, u utorak je ovako, u četvrtak je onako; onda će i dijete početi ubacivati neke elemente priče.

Mozak je organ za preživljavanje koji se formira u prvih pet godina života i u tom periodu adaptacije mozak mora vidjeti je li dijete rođeno u Africi u džungli, u pustinji, negdje na Sjevernom polu, tako da može pripremiti dijete na preživljavanje. Mozak u razdoblju adaptacije sve prihvaća i kada roditelj djetetu od malena čita, ta prva ljubav prema roditeljima i veza s roditeljima ide uz knjigu. Ako se, na primjer, knjiga čita od 19 do 19:20 dijete to pamti cijeli život, savjetuje Rajović.

 

Uspjeh je usko vezan sa ranim djetinjstvom

Soihiro Honda, tvorac velike automobilske tvrtke Honda, već je bio star, ali je i dalje prvi dolazio na posao. Novinar ga je pitao zašto i dalje dolazi prvi na posao kada ima toliko novaca da može uživati, stvorio je imperij i stvarno ne mora više prvi dolaziti na radno mjesto. Honda mu je odgovorio da voli svoj posao i da mu je posao odmor.

"Odakle tako velika ljubav prema poslu?", upitao je novinar.

Honda se tada sjetio svog ranog djetinjstva. Jako je bio vezan za tatu i volio je kad ga je tata nosio na ramenima dok bi vukao kolica s vrećama žita u mlin. Mali Honda u mlinu bi legao na vreće i čekao da tata završi posao. Malo je i spavao, ali uvijek bi čuo tatin glas. I stalno se čulo kako se okreće žrvanj i taj zvuk u osnivaču Honde cijeli život budio je najljepše osjećaje. Ležao je pored vrata gdje je bilo postrojenje odakle je dopirao miris motornog ulja.

Kada osjetim okretanje stroja i miris ulja, sjetim se najsretnijeg perioda svog života, zaključio je Honda.

Kod svih velikih ljudi, bez obzira na to u kojem području su uspješni, rano djetinjstvo bilo je izuzetno važno za njihov uspeh, zaključuje dr. Ranko Rajović.

 

Dr. Ranko Rajović. doktor interne medicine, dugogodišnji predsjednik Odbora za darovite međunarodne udruge Mensa i UNICEF-ov suradnik na projektu ranog poticanja intelektualnog razvoja djece, osnivač Mense Srbija i Odsjeka za darovite Nikola Tesla Centra te jedan od najvećih autoriteta na ovim prostorima kad govorimo o odgoju i obrazovanju.

Rajović je i autor NTC-sistem učenja kojim se podiže intelektualni potencijal djece te se razvija brzina razmišljanja i zaključivanja – tzv. funkcionalno znanje.

Preneseno sa Zelene učionice

 

           



ZAGREB: Praktična edukacija i RADIONICA dr. Ranka Rajovića

ZAGREB: Praktična edukacija i RADIONICA dr. Ranka Rajovića

Zbog velikog interesa, u organizaciji nakladničke kuće Harfa, dr. Ranko Rajović, jedan od najvećih autoriteta na ovim prostorima kad govorimo...


Kako pomoći djeci da pronađu prijatelje

Kako pomoći djeci da pronađu prijatelje

Što bismo trebali znati o odnosima među djecom i što roditelji mogu učiniti kako bi se djeca uspješno sprijateljlila s vr&...


Psiholozi otkrili: 6 načina kako odgojiti dobro dijete

Psiholozi otkrili: 6 načina kako odgojiti dobro dijete

Psiholozi sa Sveučilišta Harvard proveli su istraživanje kako bi doznali na koji način odgojiti "dobro" dijete. Prema rezulta...


Sve teorije padaju u vodu kada se nađemo oči u oči s rasplakanim djetetom ili upoznajte mudrost odgoja

Sve teorije padaju u vodu kada se nađemo oči u oči s rasplakanim djetetom ili upoznajte mudrost odgoja

Još 2011. godine objavili smo prvu knjigu sada već popularne hrvatske autorice Ane Bučević Safari duha – knjiga o mudrosti odgoja...


ZNANOST O RAZVOJU POTENCIJALA: Ne tjerajte djecu da ostvaruju vaše snove, dajte im više slobodna vremena i kreativne igre

ZNANOST O RAZVOJU POTENCIJALA: Ne tjerajte djecu da ostvaruju vaše snove, dajte im više slobodna vremena i kreativne igre

Znanost o onome što pokreće ili smanjuje strast, kreativnost, uspjeh i sreću Mogućnost da djeca ostvare i žive svoje najveće ...


5 načina kako djecu učiti zahvalnosti

5 načina kako djecu učiti zahvalnosti

Podučavanje djece istinskoj zahvalnosti može se razvijati kroz male promjene u svakodnevnom životu, a dugoročno može donijeti mnoštvo...