Prilagodba na jaslice i vrtić – novo poglavlje u životu obitelji

 

Polazak djeteta u jaslice vrlo je velika, a može biti i iznimno stresna promjena kako za dijete, tako i za cijelu obitelj. Za većinu djece to je prvo odvajanje od roditelja. Svoj dom, koji mu predstavlja sigurnu i poznatu sredinu, dijete napušta i odlazi u novi prostor, suočava se s novim ljudima i nepoznatim situacijama.
Povjerenje koje vi imate u odgojitelje i vrtić prenosite energetski na dijete, pa i dijete osjeća isto što i vi, te jaslice (vrtić) doživljava kao sigurno i sretno mjesto ili pak, ako vi osjećate da usluga koju vrtić pruža nije na razini vaših očekivanja, ni dijete neće ostajati sretno i mirno.

 

Budući da je roditelj primarno ishodište ljubavi svakog djeteta, a emocionalna veza djeteta s roditeljima u ranoj dobi vrlo jaka, realno je očekivati da će i djetetova reakcija na odvajanje biti vrlo emotivna.
Kako bi prilagodba prošla što brže i bez negativnih posljedica po djetetov razvoj, uz ustanovu kojoj je povjereno na skrb, iznimnu ulogu imaju i roditelji. Važno je njihovo povjerenje u vrtić, razumijevanje i prihvaćanje djetetovih emocija, te svijest o tome da je prilagodba proces i da se ne događa preko noći. Potrebno je vrijeme u kojem će se dijete uvjeriti da će se roditelji uvijek vratiti po njega, te da uspostavi emocionalnu vezu s odgojiteljima, jer u toj ranoj dobi odgojitelji su djetetu u jaslicama najvažniji oslonac. Kako dijete raste, postaju mu važne igračke, a kasnije prijatelji, no u ranoj dobi odgojitelj ima ključnu ulogu.

Dijete će s vremenom upoznati novi prostor, odgojiteljice, nove prijatelje, pravila skupine i zavoljeti svoj vrtić.

 

Svaki roditelj želi svome djetetu olakšati prilagodbu na jaslice (vrtić), a evo što možete učiniti:

• Potičite dijete na usvajanje poželjnih načina ponašanja, uvedite strukturu u djetetov život.
• Govorite djetetu lijepo o vrtiću, ali budite realni i iskreni. Ako ste u mogućnosti, prošećite do vrtićkog dvorišta, poigrajte se s drugom djecom.
• Omogućite djetetu kontakt s drugim odraslim osobama i djecom različite dobi.
• Nemojte započinjati sa značajnijim promjenama djetetovih navika ili sredine neposredno prije polaska u vrtić (npr. preseljenje, odvikavanje od pelena ili dude i sl.), naravno, ako je to ikako moguće.

Prvi dani puni emocija

Dan kada dijete krene u jaslice (vrtić) vrlo je emotivan i treba ga prihvatiti kao takvog, djetetovu tugu treba shvatiti ozbiljno i ponuditi mu utjehu. Vlastitu tugu, strah i uznemirenost također treba prihvatiti i pokušati reći djetetu kako se osjećate, a ne glumiti sreću i veselje jer ćete tako dijete samo zbuniti i poslati mu poruku kontradiktornih signala. Pokušajte zadržati mir i pozitivan stav. Ponekad je dobro da prve dane prilagodbe s djetetom bude tata jer iskustvo pokazuje da tate lakše zadrže mir nego mame.

Nema dobrih i loših emocija, sve su one dio nas i njihovo autentično izražavanje čini nas zdravima i uravnoteženima. Zato je i prihvatljivo da dijete za vrijeme procesa prilagodbe svoju frustraciju zbog odvajanja od roditelja izražava kroz plač, bijes, ljutnju, tugu, strah. Tako se umanjuju nakupljene tenzije u tijelu i bilo bi zabrinjavajuće da je drugačije.

Iako je to za većinu roditelja teško, uvijek pozdravite dijete kada odlazite, po cijenu da ono bude tužno. Nemojte odlaziti krišom, jer kada dijete shvati da vas nema, a niste ga pozdravili i upozorili na odlazak, može se osjetiti napuštenim. Djeca u toj dobi nemaju razvijen osjećaj za vrijeme, ali možete mu reći da ćete se vratiti za otprilike koliko traje njegov omiljeni crtić, to može ponekad pomoći i ublažiti tugu. Također je dobro da dijete u jaslice (vrtić) donosi neku dragu igračku ili predmet koja ga umiruje i pruža mu utjehu.

Odnos prema odgojiteljicama

Kod roditelja je često prisutan strah da će odgojiteljice zamijeniti njihovu ljubav, no to nije moguće, a i njihova je uloga u životu djeteta drugačija. Naravno, bit će jako važna pa je stoga i jako važno da vaš odnos s njima bude iskren, prijateljski i partnerski. Povjerenje koje vi imate u odgojitelje i vrtić prenosite energetski na dijete, pa i dijete osjeća isto što i vi, te jaslice (vrtić) doživljava kao sigurno i sretno mjesto ili pak, ako vi osjećate da usluga koju jaslice (vrtić) pruža nije na razini vaših očekivanja, ni dijete neće ostajati sretno i mirno. Jaka emocionalna veza između djeteta i majke omogućuje da dijete na energetskoj razini osjeti ono što osjeća majka. Zato je dobro ne zbunjivati ga na način da osjećate jedno, a svojim ponašanjem pokazujete drugo. Roditelji su skloni prikrivati tugu, biti nasmiješeni pred djetetom kako ga ne bi uznemirili, rade to u najboljoj namjeri, no upravo tako ga zbunjuju, jer dijete osjeti tugu, a tu tugu ne prati autentična fiziološka reakcija.

Dijete dovodite i odvodite iz jaslica (vrtića) u vrijeme kada to čini većina roditelja jer boravkom u skupini dijete se socijalizira s drugom djecom, usvaja ritam i pravila skupine, a ako ga dovodite kasnije ili odvodite ranije neće imati priliku uspostaviti prijateljske veze s drugom djecom i osjećat će se usamljeno, odbačeno i bez prijatelja.

Što sve možete očekivati u periodu prilagodbe:

• Odbijanje hrane i probleme sa spavanjem.
• Promjene u ponašanju kao što su plačljivost, nemir, agresivnost, povlačenje u sebe.
• Regresija.
• Dijete pojačano traži blizinu roditelja.

Ništa vas od toga ne treba zabrinjavati jer sigurno neće ostaviti trajne posljedice na dječji razvoj. Važno je s odgojiteljima i stručnim timom vrtića razmjenjivati sve informacije o djetetovu ponašanju i znati da će s vremenom takve reakcije prestati.

Prilagodba korak po korak, primjer vrtića Šarena loptica (u kojem radi autorica teksta)

Svakom je mladom roditelju zanimljivo znati kakav je tijek prilagodbe na jaslice ili vrtić.
Skupine mogu biti mješovite ili s djecom iste dobi, to ovisi o vrtiću, no danas su to većinom mješovite odgojne skupine. Sam tijek prilagodbe na jaslice također ovisi o vrtiću i načinu na koji vrtićki tim promišlja, kakva mu je vizija, koji pedagoški pravac preferira.

Prilagodbi na jaslice pridaje se osobita pažnja. To ne znači da se prilagodbi na vrtić ne pridaje pažnja, no djeca rane dobi još su vrlo nježna i krhka, te im izloženost bilo kakvom stresu osoblje jaslica želi svesti na najmanju moguću mjeru. Većini jednogodišnjaka ovo je prvo veće odvajanje od roditelja. Starija djeca u svom životu imaju možda više takvih iskustava, pa lakše podnose odvajanje.

Kada roditelji planiraju koliko uzeti godišnjeg odmora, preporuka vrtića je da uzmu 3 tjedna, iako je to nekad teško izvedivo. Moguće je da neće biti potrebno toliko, no unaprijed je to nemoguće procijeniti. Svako je dijete drugačije, razlikuje se po temperamentu, osobinama ličnosti, karakteru, senzibilitetu, pa je i precizniju procjenu moguće dati tek nakon nekoliko dana. U vrtiću roditelji dolaze prema unaprijed razrađenom rasporedu i borave s djetetom u skupini.

Prvi dan 15-20 min. kako bi dijete upoznalo prostor i odgojiteljice. Prvi dan ne očekujemo tugu ili uznemirenost jer je sve još novo i zanimljivo, a blizina roditelja ulijeva sigurnost.
Drugi i treći dan produžuje se vrijeme boravka na pola sata do 45 min, roditelj još uvijek boravi s djetetom u skupini, ali ovisno o procjeni odgojitelja može ga se zamoliti da izađe iz skupine na 15-tak minuta.
Četvrti i peti dan produžuje se vrijeme boravka u vrtiću na jedan sat do sat i pol te počinje s doručkom. Roditelji borave izvan skupine, ali nalaze se u blizini kako bi u slučaju potrebe mogli brzo umiriti i utješiti dijete. Budući da su nama roditelji jednako važni, a iskustvo nas je poučilo da je i njima potrebna velika podrška, naša je praksa da u uredu pedagoginje (autorica teksta) oformimo malu grupu podrške. Uz kavu, čaj i kolače prolazimo teme koje roditelje najviše muče, zajedno otkrivamo odgovore. Moj je zadatak umiriti ih, pružiti im utjehu, potaknuti ih na autentično izražavanje vlastitih emocija (ono što se dogodi u uredu pedagoga ostaje u uredu pedagoga) i vlastitim pozitivnim stavom potaknuti ih da učvrste svoje još krhko povjerenje prema vrtiću. U skoro dvadeset godina profesionalnog bavljenja ovim poslom još nisam imala ni jedno dijete koje se nije adaptiralo na vrtić, ali da procijenim da iz bilo kojeg razloga tijek prilagodbe ide u smjeru koji nije dobar za dijete, sigurno bi roditelji bili pravovremeno informirani.

Drugi tjedan roditelji uglavnom provode u mom uredu ili su negdje u blizini. Taj drugi tjedan bude kritičan, dijete shvaća da je to ipak ozbiljna situacija, da mora ostajati bez roditelja i očekuju se burne reakcije što je iz pozicije struke dobro (ranije sam objasnila zašto), a iz pozicije roditelja emotivna katastrofa. Dijete drugi tjedan ostaje na ručku i na spavanju, a roditelji dolaze po njega nakon spavanja. Informacije koje dajemo roditeljima iskrene su i bez uljepšavanja, a kako bismo ih umirili pošaljemo im i MMS poruku da vide kako dijete ima i mirnih perioda bez plača. Treći tjedan nam je rezerva, ako dijete teže podnosi odvajanje ili je zbog bolesti propustilo redovite dolaske, što produžava proces prilagodbe, te nam pruža mogućnost da ne forsiramo dijete preko granica njegove izdržljivosti. Moram naglasiti da je to naš stav temeljen na iskustvu i da nije u svim vrtićima isto.

Jako je važno da roditelji razumiju potrebu da vrijeme opraštanja i pozdravljanja na odlasku iz vrtića svedu na minimum i da zadrže mir. Jedan od mogućih scenarija je da pozdrave dijete i da mu kažu kako odlaze na posao, djetetu požele lijep dan u skupini i naglase kako će sigurno doći po njega čim završe s poslom. Nije preporučljivo da se dugo opraštaju, vraćaju nakon što su već otišli, da djetetu govore "izdržat ćeš to, nemoj plakati" (na taj način mu šalju poruku da ga ostavljaju u ne baš sretnom mjestu, a još ako bude plakalo, tko zna što ga čeka).

 

Što djetetu trebate ponijeti u vrtić

U jaslicama roditelji donose nekoliko pelena (otprilike za tjedan dana), vlažne maramice i kremu. Rezervnu odjeću, pidžamicu ako dijete spava u njoj, papučice, bočicu ili šalicu, dudu ako dijete treba i naravno neku dragu igračku (struka to zove prijelaznim objektom). Nije potrebno donositi posteljinu i slinčeke, jer sve to ima sam vrtić.

Svako dijete ima svoj individualan ritam kojeg treba prepoznati i poštovati, ništa ne znači ako neko dijete prilagodbu prođe za tjedan, drugo za dva, a trećem treba dva mjeseca, dok neko ima zakašnjelu reakciju na odvajanje, pa nakon dva mjeseca idile počinje pokazivati otpor prema jaslicama (vrtiću). Uglavnom se poštuje taj individualan ritam djeteta i prema tome prilagođava vrijeme trajanja prilagodbe i boravka roditelja u jasličkoj skupini i u vrtiću. Roditelji to ponekad znaju pogrešno protumačiti, pa misle da s njihovim djetetom nešto nije u redu jer mu treba više vremena nego nekom drugom, ali to samo znači da je drugačije.

Zakašnjele reakcije djeteta

Zakašnjele reakcije na prilagodbu mogu imati više razloga. Jedan je da dijete zbog svoje osobnosti ne izražava emocije (a to se može naučiti, vrlo je važno, i dio je našeg vrtićkog programa), drži ih u sebi, nakuplja tenzije u tijelu i u jednom trenutku to više ne može izdržati, pa one vrlo intenzivno izbiju na površinu. To je dobro, roditelji nemaju razloga za brigu. Razumljivo je da im je teško gledati dijete kako je tužno, ali to će proći. Vrijeme u kojem bi kompletan proces prilagodbe na jaslice (vrtić) bio završen je dva mjeseca. Do tada bi dijete trebalo upoznati skupinu, odgojitelje, prostor, dnevni ritam, prijatelje i zavoljeti svoj vrtić i svoju jasličku skupinu.

Nakon adaptacije dijete polako usvaja dnevni ritam svoje skupine kao i pravila koja u njoj vrijede, ali to je već neka nova tema.

 

 

Preneseno s Roditelji.hr

5 malih i važnih pravila u komunikaciji s djecom

Komunikacija nije samo puko prenošenje informacija, već i važan element u odgoju, pomoću kojeg možemo potaknuti dijete na aktivnost, n...

---

Djeca koja kreću u školu ne znaju komunicirati punim rečenicama

Više od četvrtine djece koja kreću u osnovnu školu ne zna komunicirati punim rečenicama, dok istodobno raste zabrinutost zbog ko...

---

Poticanje samostalnosti kod djece

Mnogi roditelji osjećaju kako bi bili najsretniji kada bi mogli uvijek biti uz svoje dijete. Njima se čini prirodnim uvijek moći odgovoriti na...

---

NOVO! Radionice Terapija igrom i pričom Tatjane Gjurković i Irene Orlović

Seminari u drugim gradovima: SPLIT - NOVI SAD - BEOGRAD Pozivamo vas da nam se pridružite u rastu i razvoju, ovaj put na radionicama ...

---

Svima nam treba mudrost koju u sebi nosi slikovnica Ovdjezemska

Prva mindfulness slikovnica Tamare Vučković očarala je svojom pričom i porukom portal Roditelji.hr! U izdanju nakladne kuće Harfa točno za po...

---

Prstići su prijatelji matematike

Premda se sva djeca u početku služe prstima kako bi lakše računala, s vremenom se, kako zadaci postaju teži, od djece očekuje da se...

---