Pričaj mi o „dobru” i „zlu” - moralni razvoj u predškolsko doba

Pričaj mi o „dobru” i „zlu” - moralni razvoj u predškolsko doba

 

On je „zločest”, a ja sam jako „dobra”– priče o dobru i zlu, poštenju i pravednosti često zanimaju djecu i zaokupljaju njihovu maštu. Što će se dogoditi kada netko loše postupi, hoće li ga snaći neka kazna i hoće li dobro ponašanje biti nagrađeno? Ta se tematika često obrađuje u dječjim pričama jer je bliska događanjima u njihovu razvoju i njihovu shvaćanju svijeta.

 

Kako djeca shvaćaju dobro i zlo i kako se razvija moral

Shvaćanje „dobra” i „zla” mijenja se tijekom djetetova razvoja. S moralnim rasuđivanjem povezana je i naša savjest koja djeluje kao unutrašnji kontrolor koji nam govori što je dobro, a što nije i tako upravlja našim ponašanjem.

Roditelji su prvi prozor u svijet morala. Vjerojatno se sjećate kada ste bili mali kako ste svoje roditelje doživljavali kao izvor neupitne istine – sve što su govorili bilo je tako. To je zato jer dijete u predškolsko doba prihvaća roditeljske vrijednosti, mišljenje i stavove kao svoje.

 

Roditeljska toplina, brižnost, prihvaćanje, pokazivanje djetetu da je cijenjeno i voljeno, ali i postavljanje određenih granica i pravila u ponašanju dobri su temelji za stvaranje djetetove slike o sebi i stvaranje identiteta, što će mu kasnije omogućiti da postepeno razvija vlastito mišljenje i stavove.

 

Što je „dobro”, a što nije, djeca uče opažanjem ponašanja odraslih, kako se oni ponašaju u određenim situacijama. Djeca uče prema modelu, oponašanjem, ali i na temelju posljedica vlastitoga ponašanja, npr. svakoga puta kada dijete prekorite zbog nečega ili mu zabranite nešto, ono uči da to nije dobro, ali mu trebate pokazati i što je dobro činiti.

Djeca se u predškolsko doba još se ne mogu u potpunosti uživjeti u tuđu situaciju i ne shvaćaju da stvari mogu izgledati drugačije iz tuđe perspektive. Oni su usmjereni na sebe i situaciju promatraju sa svojega gledišta.

S razvojem mišljenja i kognicije dijete će se moći sve više uživjeti u emocionalno stanje drugoga. Međutim, nije dovoljno samo se postaviti u tuđu situaciju. Moralno rasuđivanje razvija se postepeno u svakodnevnim situacijama i kroz druženje s vršnjacima. Dijete sudjeluje u različitim problematičnim situacijama, zajedno s drugima sudjeluje u donošenju odluka i razmjenjivanju mišljenja. Tako dijete postepeno usvaja složenija mjerila dobra i zla, a sve važnija postaje dobrobit za druge ljude. Odrastanjem slične dileme i probleme rješavaju na složenije i djelotvornije načine.

 

 

Faze razvoja morala

Do 2. godine života djetetu je „dobro” sve što izaziva ugodu, a „loše” sve što izaziva neugodu. Na primjer, ugodno je kada ga roditelj mazi i pazi, kada samo istražuje što želi, ali neugodno je kada treba napraviti nešto što ne želi.

 

Od 2. do 4. godine dijete se nalazi u egocentričnoj fazi, teško mu se uživjeti u položaj druge osobe, usmjereni su na sebe i smatraju da se svi osjećaju kao i oni. Vide, na primjer, neku igračku s kojom se igra netko drugi i žele je uzeti. Usmjereni su na to da je oni trenutačno žele, a ne da se netko drugi igrao time i da će biti tužan ako mu ju se oduzmu.

Ponašanje gledaju u terminima „dobra” i „zla”, a „zlo” je nešto što zaslužuje kaznu. Odrasle osobe predstavljaju im autoritet, ali su im vlastite želje važnije.

Već u ovoj dobi znaju da postoje lakši (npr. urednost, pristojnost) i teži (npr. laganje, kršenje obećanja, povređivanje) prijestupi. Usmjereni su i na količinu pa mogu misliti da je slučajno razbijanje pet čaša teži prijestup od namjernog razbijanja jedne čaše.

Postepeno se razvija svijest i osjetljivost za potrebe drugi, a odrasli im mogu pomoći čitajući priče o pravednosti, o „dobru” i o „zlu” te vlastitim primjerom.

 

Od 4. do 9. godine priznaju autoritet roditelja i odraslih. Za što odrasli kažu da je „dobro”, to je nešto nakon čega slijedi nagrada, a nakon „lošega” kazna. Iako se često navodi da se djeca u ovoj dobi teže uživljavaju u situaciju, neka istraživanja pokazala su da već djeca predškolske dobi mogu povezati namjeru s ponašanjem i tako procijeniti situaciju.

 

Oko 10. godine dijete je svjesno tuđih želja, zajedničkih interesa, a „dobro” je ono što je korisno.

 

Od 10. do 12. godine dijete prihvaća pravila i dogovore, dobro je ono što je svima dobro i gledaju se zajednički interesi.

 

U pubertetu mladi uvažavaju društvene dogovore, „dobro” je ono što propisuju zakoni, dogovori, običaji.

U kasnijim fazama ljudska prava postaju važnija od zakona, shvaća se da nemaju svi jednake vrijednosti i stavove.

Nakon te faze osoba može razviti stav da je moralnost stvar osobne savjesti. Svatko ima svoje vrijednosti i treba ih poštivati bez obzira na vlastita uvjerenja i osobine. Zadnja faza ne mora se pojaviti kod svih osoba.

 

Kako možete poticati moralni razvoj:

  • budite model ponašanja
  • stvorite pozitivno okruženje za dijete, njegujte pravednost, međusobno poštivanje
  • pomognite mu u razumijevanju problemskih situacija ili kada netko osuđuje, objasnite zašto je nešto dobro, a zašto nije
  • razvijajte i potičite uživljavanje u tuđu situaciju
  • pomognite im da sami ili u suradnji s drugima riješe sukobe
  • potičite pomaganje, prosocijalno ponašanje
  • njegujte autoritativni stil – budite topli, brižni i nježni prema djetetu, ali postavite određene granice i pravila ponašanja
  • postavljajte djeci pitanja o moralnim dilemama, npr. kako bi ti postupilo u nekoj situaciji
  • igrajte se kazališta, odijevajte se u razne likove da bi djeca naučila uživjeti se u tuđu ulogu
  • potičite stjecanje samokontrole, vladanja sobom – učite dijete da bude strpljivo, da završi zadatak koji je započelo; tako će dijete stjecati promišljenost, strpljivost i marljivost.

 

Evo primjera jedne moralne dileme: Siromašni čovjek Heinz imao je imao je ženu i djecu. Jednoga dana žena mu se jako razboljela, a Heinz nije imao novca za lijek koji je trebao kupiti. Morao je odlučiti hoće li pustiti ženu da umre ili će iz ljekarne ukrasti lijek i spasiti je. Što biste vi rekli?

 

Pripremila: Ana Mužak, mag.psych

 

Literatura:

Težak, D. i Čudina Obradovć, M. (1996). Priče o dobru priče o zlu. Zagreb. Školska knjiga.

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1997). Dječja psihologija. Jastrebarsko. Naklada Slap.

Yuill, N. (1984). Young children's coordination of motive and outcome in judgment of satisfaction and morality. British Journal of Developmental Psychology, 2, 73-81.

Više pročitajte u knjizi: RAZVOJ DJEČJEG MOZGA - 12 revolucionarnih strategija integriranog pristupa za poticanje razvoja zdravoga dječjega uma, preživljavanje svakodnevnih roditeljskih borbi i za poticanje cjelokupnoga rasta i razvoja obitelji
Pričaj mi o „dobru” i „zlu” - moralni razvoj u predškolsko doba

Predavanje dr. Rajovića - Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ, 21. svibnja 2014.

Predavanje dr. Rajovića - Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ, 21. svibnja 2014.

ZAGREB Zbog velikog interesa u organizaciji nakladničke kuće Harfa 21. svibnja 2014. u 16.30 u hotelu Aristos (Cebini 33, Buzin) održat će se p...


NOVO! Radionice Terapija igrom i pričom Tatjane Gjurković i Irene Orlović

NOVO! Radionice Terapija igrom i pričom Tatjane Gjurković i Irene Orlović

Seminari u drugim gradovima: SPLIT - NOVI SAD - BEOGRAD Pozivamo vas da nam se pridružite u rastu i razvoju, ovaj put na radionicama ...


Dr. Ranko Rajović i poticanje ranog intelektualnog razvoja kroz NTC - sustav učenja, 23. listopada 2014.

Dr. Ranko Rajović i poticanje ranog intelektualnog razvoja kroz NTC - sustav učenja,  23. listopada 2014.

ZAGREB I KOPRIVNICA ZAGREB Zbog velikog interesa u organizaciji nakladničke kuće Harfa 23. listopada 2014. u hotelu Aristos (Cebini 33, Buz...


Prosuditi, a ne osuditi ili Riječima možemo uzdignuti, ali i slomiti

Prosuditi, a ne osuditi ili Riječima možemo uzdignuti, ali i slomiti

Da postoji škola za roditelje, jedna od prvih lekcija svakako bi bila o tomu da smo mi zrcala u kojima se naša djeca ogledaju, prem...


Slatke male laži - kako ih prepoznati i reagirati

Slatke male laži - kako ih prepoznati i reagirati

Je li vam se ikada dogodilo da vaše dijete kaže nešto što nije istina, već se nekoliko puta hvalio prijateljima da je dobi...


Što napraviti kada su djeca neorganizirana – razlozi i rješenja

Što napraviti kada su djeca neorganizirana – razlozi i rješenja

Kroz svoj posao terapeuta, koji preko 10 godina radi s roditeljima i djecom, prošla sam gotovo sve teme vezane uz dječje ponašanje...