Poznavanje faza neurološkog razvoja može vas učiniti boljim roditeljem

Poznavanje faza neurološkog razvoja može vas učiniti boljim roditeljem

 

Postoje četiri osnovne faze neurološkog razvoja djeteta. Svaka donosi specifičan napredak kod djeteta, ali i posebne izazove.

 

Ne biste li voljeli da možete predvidjeti ponašanje svoga djeteta sa stopostotnom točnošću? Svaki realističan roditelj zna daje to nemoguće, ali možemo sanjati, zar ne?
Djeca su puna iznenađenja. Osobito u prvim godinama života. Obično, kad samo pomislimo kako smo ušli u neku podnošljivu rutinu, nešto se promijeni i moramo ispočetka tražiti ravnotežu. Toliko je čimbenika koji utječu na ponašanje, toliko vanjskih i unutarnjih pokretača reakcija i ponašanja koje su netipične i neočekivane za dijete kakvo poznajemo do tog trenutka.

Umjesto da očekujemo stopostotnu predvidivost, ono što možemo učiniti jest razumjeti faze neurološkog razvoja djeteta i kako svaka od faza utječe na njegov rast i razvoj. Roditelji koji su upoznati s tijekom neurološkog razvoja djeteta, bolje i lakše usmjeravaju dijete prema pozitivnim ponašanjima i ishodima.

 

1. Senzomotorna faza (od rođenja do 2 godine)

U ovoj se fazi dijete upoznaje s okolinom putem svojih osjetila. Kroz pokušaje i pogreške, iskustvom, uz pomoć dodira, sisanja, njuha, sluha i vida, ovladava svijetom oko sebe. Oko prve godine, dijete spoznaje stalnost predmeta, koncept da neki predmet nastavlja postojati čak i onda kad ga dijete ne vidi, kad se nalazi van vidnog polja djeteta.

Prema dr. Sarah Lytle, s Instituta za učenje i istraživanje mozga Sveučilišta u Washingtonu, ono što mnogi roditelji ne uviđaju jest da se djeca istovremeno razvijaju i društveno i emocionalno. Zbog toga dijete često u novim situacijama i u kontaktu s drugim osobama pogledom traži podršku roditelja. Ako ste se ikad upustili u interakciju s bebom koju ne poznajete, primijetili ste da se beba najčešće okrene prema roditelju da vidi njegovu reakciju i na temelju nje reagira na vas. To promatranje roditeljskih reakcija i usklađivanje svojih s roditeljem, naziva se socijalno referenciranje. Budite podržavajući kad dijete promatra vašu reakciju. Time potičete povjerenje i samostalnost djeteta.

Dijete će prvu riječ promrmljati s otprilike šest mjeseci. Kako biste potaknuli daljnji razvoj govora, sjetite se da ono prati vaše reakcije i pogled. Kad upoznajete dijete s novim riječima, izgovor naglašavajte i pogledom, polako pomičući oči dok izgovarate novu riječ. Prema dr. Lytle, u redu je i tepati djetetu. Odrasli su genetski programirani za tepanje djetetu. Važno je samo ispravno koristiti riječi, u potpunim, gramatički ispravnim rečenicama.
 

2. Predoperacionalna faza (2-7 godina)

Od druge do sedme godine dijete prolazi predoperacionalnu fazu. Tijekom ove faze, dolazi do značajnog razvoja govora, jačaju djetetove govorne vještine. Dijete može razumjeti simboličko izražavanje, razvija se numeričko razumijevanje i dijete počinje shvaćati razliku između prošlosti i budućnosti. Djeca se u ovoj dobi dobro snalaze u konkretnim situacijama. Međutim, apstraktne koncepte još uvijek je teško shvatiti i razmišljaju na doslovan način.

S negdje dvije godine, djeca su zapanjena idejom da drugi ne vide i ne doživljavaju svijet identično kao ona i teško mogu sagledati stvari iz perspektive drugih. Kao što roditelji dvogodišnjaka već znaju, za ovu je dob karakterističan egocentrični pogled na svijet koji otežava dijeljenje i brigu o drugima.
Iako je jedna anketa iz 2016. pokazala da većina roditelja vjeruje kako dvogodišnjaci mogu kontrolirati svoje emocije, psiholozi tvrde suprotno. Kao najbolju strategiju za suzbijanje tantruma predlažu imanje omiljene igračke u pričuvi i korištenje te igračke u preusmjeravanju pažnje s onoga što je uzrokovalo tantrum.

Kako bi pomogli razvoju suosjećanja, roditelji mogu raditi na razvijanju tzv. teorije uma djeteta (razumijevanje da drugi ljudi ne dijele s nama misli i osjećaje), međutim, roditelji moraju biti svjesni da se razumijevanje perspektive drugih ne razvija u potpunosti do treće ili četvrte godine. Jedan popularni primjer je Sally-Anne test.

Djetetu je saopćeno da Sally ima košaru, a Anne kutiju. Sally stavlja predmet u svoju košaru i odlazi u šetnju. Anne uzme predmet i stavi ga u kutiju. Tada pitamo dijete "Kad se Sally vrati, gdje će tražiti svoj predmet?" Ako dijete razumijem Sallyino gledište, reći će "U košari." Druga je taktika čitati priče u kojima se djeca moraju "staviti u cipele" različitih likova i time uče nove koncepte.
 

3. Faza konkretnih operacija (7-12 godina)

Od sedme do otprilike dvanaeste godine, dijete se nalazi u fazi konkretnih operacija.
Sedma bi godina trebala biti godina razuma. Dijete može razumjeti apstraktne koncepte, razumjeti slijed događaja i suosjećati s drugima čija su iskustva različita od vlastitih.

Djeca u ovoj fazi mogu učiti apstraktne matematičke koncepte, ali još uvijek nisu u stanju raščlaniti složene probleme koji zahtijevaju sustavno zaključivanje. Lytle napominje da u ovoj fazi valja imati na umu i djetetov emocionalni razvoj. Roditelji često nisu svjesni koliko snažno na djecu utječu bračne razmirice ili bolest roditelja.
 

4. Faza formalnih operacija (od 12 nadalje)

U ovoj fazi, dijete razvija veći kapacitet za apstraktne načine razmišljanja i može procesirati hipotetske situacije i probleme. Općenito, do petnaeste godine, mladi ljudi dobro ovladaju ovim načinom razmišljanja.

Dijete, mlada osoba, dobro razumije pitanja morala i etike, poput socijalne pravde, a razumije i apstraktne ideje kao što je vjerojatnost.

Za roditelje, rijetko je koja faza razvoja izazovna kao ova. Tinejdžeri su nerijetko preosjetljivi i ćudljivi. Često se takva stanja pripisuju hormonima, ali većinom to možemo "zahvaliti" visokoj aktivnosti srednjeg mozga u ovoj fazi razvoja. Mozak se razvija od stražnjeg dijela prema prednjem. Srednji je mozak odgovoran za pamćenje, emocije, seksualnost. Možda će vas iznenaditi da se racionalni dio mozga, prednji čeoni režanj, razvija sve do sredine dvadesetih godina. Ovaj je dio mozga odgovoran za donošenje odluka, planiranje, kontrolu impulsa i izbjegavanje rizika.

Tinejdžeri su skloniji procjenjivati situacije uz pomoć amigdale ili emocionalnog centra. Zbog toga su skloni biti preplavljeni emocijama, a istovremeno imati poteškoće s njihovim izražavanjem. Ova činjenica objašnjava i njihovu sklonost rizičnim ponašanjima.

Svakako razgovarajte s djetetom o korištenju droga i alkohola, rizicima stupanja u spolne odnose bez adekvatne zaštite, itd. Pomozite im razviti rječnik kojim će se lakše obraniti od vršnjačkog pritiska.

Kad tinejdžer pogriješi, umjesto kazni i korenja, iskoristite situaciju da iz nje nešto nauči. Provedite ih logički kroz situaciju. Neka svojim riječima dođu do zaključka kako su trebali postupiti. Tako im pomažete razviti vještinu odlučivanja.

Također, zadajte im zadatke u kojima trebaju koristiti prednji čeoni režanj ili zajedno s njima rješavajte takve zadatke. Pružite im prilike da vježbaju rješavanje problema, prosuđuju situacije i planiraju unaprijed svoje postupanje. Činite to zajedno ili preispitajte proces nakon što ga dovrše.

 

Podizanje djece daleko je od jednostavnog, ali poznavanje ovih činjenica iz neuroznanosti može nam bitno olakšati roditeljstvo.

 

Preneseno s Big Think

 

Više pročitajte u knjizi: SNAGA POZITIVNO OBLIKOVANA MOZGA
Poznavanje faza neurološkog razvoja može vas učiniti boljim roditeljem

11 učinkovitih načina kako djecu zaštititi od stresa

11 učinkovitih načina kako djecu zaštititi od stresa

Manja djeca su već pod velikim stresom, daleko više nego što mi mislimo. Donosimo vam savjete kako smanjiti količinu stresa i nje...


Čarobno disanje se uči od malih nogu

Čarobno disanje se uči od malih nogu

Disanje je radnja koju uzimamo zdravo za gotovo iako nepravilno disanje povećava osjećaje anksioznosti, depresije, općenitog nekontroliranja e...


Uključenost oca u brigu o djetetu nosi dobrobiti za oboje

Uključenost oca u brigu o djetetu nosi dobrobiti za oboje

Uključenost tate u djetetov život, od praćenja partnerice na kontrolne preglede i prisustvovanja porodu djeteta, preko brige o partnerici i pr...


Savjeti kako postati (i ostati) motiviran

Savjeti kako postati (i ostati) motiviran

Motivacija nam pomaže da napravimo sve što želimo, ali biti konstantno motiviran nije uvijek lako. Donosimo vam savjete kako postati (i ...


Blagdani bez stresa

Blagdani bez stresa

Svi želimo najljepše božićne blagdane za svoju djecu i cijelu obitelj. Ipak, naše dobre namjere nisu uvijek biti u skladu s djet...


7 načina kako se motivirati na poslu čak i kada nemate volje

7 načina kako se motivirati na poslu čak i kada nemate volje

Motivacija se ponekad čini tako nedostižnom, zar ne? Nekad je ima u izobilju, a ponekad vam se čini da se nikada više neće vratiti. Bu...