Polazak u vrtić

Polazak u vrtić
 
Kada djeca krenu u vrtić ili jaslice to je često u njihovim životima prvo veće odvajanje od roditelja, ali i susret s većim brojem nepoznatih osoba što od njih zahtijeva prilagodbu na novu situaciju. Većina djece se uspješno tome prilagodi. No, u periodu prilagodbe često se zna dogoditi da djeca pokažu neke reakcije na novu situaciju kao što je npr. promjena u hranjenju/spavanju, agresivnost, povlačenje, ili neka ponašanja regresije (vraćanje nekih ponašanja koje je dijete već preraslo poput traženja dude, mokrenje u krevet, sisanje prsta i slično). Ova ponašanja nestaju kako se dijete uspješno uspijeva prilagoditi novoj situaciji.
 
Adaptacija ne završava onda kada prestane plač ili prethodno spomenuta ponašanja već onda kada se dijete u vrtiću snalazi, komunicira, jasno izražava svoje osjećaje.
 
Neki savjeti za uspješan odlazak u vrtić:
  1. Pripremite dijete na igru s vršnjacima kroz druženje i zajedničku igru s djecom (uključite ga u organizirane programe za djecu). Potaknite djetetovu želju za vršnjačkim društvom.
  2. Prije polaska u vrtić odvedite dijete da zajedno upoznate prostor, tetu u vrtiću, park ispred vrtića i slično.
  3. Nastojite da dijete istovremeno nema još jednu veliku promjenu u životu – npr. preseljenje, rođenje brata/sestre i slično…
  4. Prvih dana neka dijete bude u vrtiću kratko, nikako duže od 2-3 sata, poželjno i kraće. Surađujte s odgajateljem koji će vam znati opisati kako se dijete snalazi te ćete prema tome planirati dužinu ostanka.
  5. Ako je dijete vezano uz neku igračku, tu igračku možete prve dane nositi u vrtić i ona će mu pomoći da se u novom prostoru osjeća sigurnije.
  6. Prilikom rastanka pozdravite se s djetetom, najavite kada ćete doći (ne prema satu već prema događaju koje će dijete znati prepoznati – npr. „kada budete jeli voće“ ili slično). Ne odlazite bez pozdrava ako vam se čini da se dijete zaigralo. Izbjegavanje suza u ovom periodu na ovaj način ne donosi koristi jer se dijete treba naučiti nositi s odvajanjem. Odlaženjem bez pozdrava djetetu unosite nesigurnost jer ono može očekivati da ćete i inače otići bez pozdrava.
  7. Budite spremni da će dijete kada krene u vrtić od vas tražiti  više pažnje. Osigurajte i osmislite posebno vrijeme samo za vas (šetnja poslije vrtića ili slično).
  8. Ako dijete nerado priča o vrtiću nemojte ga o tome pretjerano ispitivati.
  9. Kada primijetite da se dijete sve više veseli odlasku u vrtić radujte se s njim jer je to dobar znak da se prilagođava novoj situaciji.
  10. Pripremite i sebe na odvajanje. Nastojte ne prenositi vaše strahove, tugu na dijete jer će mu to samo otežati prilagodbu. Prenesite mu ideju da je vrtić veselo i sigurno mjesto u kojem ga čeka puno zabave i prijatelja.
 

 Izvor: dipl. psiholog-profesor Rebeka Bulat

 


Kako pravilno djetetu reći NE

Kako pravilno djetetu reći NE

Kada vi djetetu govorite da nešto ne smije, ne može, ne treba ili mu naređujete koristeći termine ne ili nemoj, tada imate osjećaj kao...


Prilagodba na jaslice i vrtić – novo poglavlje u životu obitelji

Prilagodba na jaslice i vrtić – novo poglavlje u životu obitelji

Polazak djeteta u jaslice vrlo je velika, a može biti i iznimno stresna promjena kako za dijete, tako i za cijelu obitelj. Za većinu djece to j...


Kako stati na kraj svađama među braćom i sestrama

Kako stati na kraj svađama među braćom i sestrama

Imati brata ili sestru jedna je od najljepših stvari u životu. Uz njih možemo biti sigurni da ćemo u životu, bez obzira na sve, imati ...


Značenje dječje igre je ogromno, a roditelji to zaboravljaju

Značenje dječje igre je ogromno, a roditelji to zaboravljaju

U vrtićima nekoliko hrvatskih gradova, Dubrovnika, Kaštela, Rijeke, Splita, Velike Gorice, Zadra i Zagreba, nedavno je u obliku pilot-projekta...


Dr. Ranko Rajović održat će praktičnu edukaciju u Zagrebu 8. studenoga 2017.

Dr. Ranko Rajović održat će praktičnu edukaciju u Zagrebu 8. studenoga 2017.

PRIJAVITE SE ZA EDUKACIJU Zbog velikog interesa, u organizaciji izdavačke kuće Harfa, dr. Ranko Rajović, jedan od najvećih autoriteta...


Djeca su nam postala nesamostalna, a motorička im je inteligencija sve manja

Djeca su nam postala nesamostalna, a motorička im je inteligencija sve manja

Djeca su nam postala nesamostalna, njihove manipulativne sposobnosti, osim na tastaturi, su upitne, motorička inteligencija je sve manja, nemaju sna...