Novo istraživanje objašnjava moguć uzrok autizma

Novo istraživanje objašnjava moguć uzrok autizma

 

Novo istraživanje objašnjava moguć uzrok autizma - procesuiranu hranu! 
Što više učimo o mikrobiomu, to je jasnija poveznica.

Novo istraživanje Sveučilišta Centralna Florida ukazuje na poveznicu autizma i humanog mikrobioma.
Visoke razine propionske kiseline, korištene u visoko procesuiranoj hrani za produženje trajnosti proizvoda, smanjuju razvoj neurona u mozgu fetusa.
Iako su potrebna dodatna istraživanja, ovo je novi korak prema potpunom razumijevanju posljedica loše prehrane.

 

Novo istraživanje Sveučilišta Centralna Florida, objavljeno 19. lipnja u časopisu Scientific Reports ukazuje na sve očitiju vezu autizma i humanog mikrobioma. Visoke razine propionske kiseline koja se koristi u proizvodnji procesuirane hrane kao konzervans koji sprječava rast plijesni i produžava rok trajanja proizvoda, kako je istraživanje pokazalo, čini se koče razvoj neurona u mozgu fetusa.

Proučavanje prehrane, kako bi se bolje razumio autizam, nije novost. Kao što i Steve Silberman piše u svom djelu Neuroplemena (Neurotribes), temeljni koraci u radu s djecom uključuju eliminaciju hrane koja navodno djeluje kao okidač, liječenje alergija na hranu, megadoze vitamina i minerala i kure lijekova protiv gljivica i probiotika kako bi se ojačao djetetov mikrobiom.

Novo istraživanje postavlja drugu tezu: majčin način prehrane utječe na početak autizma već kod fetusa. Ovakav zaključak, ako se pokaže istinitim, mogao bi imati važan utjecaj na unapređenje prenatalne skrbi.

Kako istraživački tim sastavljen od nekoliko stručnjaka (Latifa S. Abdelli, Aseela Samsam, Saleh A. Naser) piše, poremećaje iz autističnog spektra karakterizira prisutnost upale neurološkog sustava i gastrointestinalnih simptoma. Poremećaji u spektru uključuju različit intenzitet poteškoća u komunikaciji i repetitivnih ponašanja koja ometaju učenje i sposobnost povezivanja i interakcije s drugima.

Broj djece dijagnosticirane poremećajima u autističnom spektru povećava se iz godine u godinu. Iako poremećaji autističnog spektra nisu novost, nešto se događa što uzrokuje taj rast u broju dijagnoza. U 2000. godini, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) uočavao je jedno od svakih 150 djece koji su pokazivali ponašanja iz autističnog spektra, do 2019. taj je broj narastao na jedno od svakih 59.

 

Je li moguće da mikrobi iz probavnog sustava uzrokuju autizam?
Dr. Emran Mayer

Istraživački tim primjećuje kako je uz autistični spektar povezano tisuće gena. Iako je izgledno kako nema jednog "krivca" - vjeruju kako se radi o međudjelovanju genetske predispozicije i utjecaja iz okoline - fokusirali su se na abnormalnosti majčinog imunološkog sustava.
Naser, koji se specijalizirao za istraživanja na području gastroenterologije, usredotočio se na propionsku kiselinu jer je već ranije zamijetio visoku koncentraciju ove karboksilne kiseline u uzorcima stolice autistične djece.

Suvišak propionske kiseline smanjuje broj neurona u mozgu dok istovremeno utječe na suvišnu produkciju glija stanica, što rezultira upalnim procesom - markerom autizma. Povišene razine propionske kiseline oštećuju neuralne putove koji omogućavaju komunikaciju između mozga i ostatka organizma. Ovaj toksični koktel podudara se sa simptomima poremećaja autističnog spektra: ponavljajuće radnje, problemi s pokretljivošću, poteškoće u komunikaciji s drugima.

Propionska se kiselina prirodno može naći u humanom mikrobiomu. Povećane količine ove kiseline, koju trudnica unese u organizam konzumacijom visoko procesuirane hrane, imaju štetan utjecaj na dijete. Povišena količina propionske kiseline prelazi u krvotok fetusa i potencijalno ometa razvoj neurona što kao posljedicu može potaknuti kaskadu reakcija koje vode do autističnog spektra.

Ova je kiselina prvi put prepoznata 1844. godine u proizvodima od šećera koji su se krenuli kvariti. Izolirana, podsjeća na neugodan tjelesni miris. Proizvedena, međutim, koristi se za zaustavljanje razvoja plijesni u hrani za životinje, ali i proizvodima namijenjenima za prehranu ljudi, uključujući žitarice, pekarske proizvode i sir. Odobrena je za korištenje u EU, SAD-u, Australiji i Novom Zelandu.

Prethodna istraživanja propionske kiseline povezala su suvišak ove kiseline s različitim problemima, od iritacija nosa i grla do karcinoma (u štakora). Iako se smatra nisko toksičnom kod gutanja, novo istraživanje Sveučilišta Centralna Florida sugerira da je utjecaj ove kiseline na mikrobiom majke puno snažniji nego se prethodno mislilo. Prema znanstvenicima, radi se o prvom, ali važnom koraku u pokretanju procesa koji dovode do poremećaja autističnog spektra.

"Ovo je istraživanje samo prvi korak prema boljem razumijevanju poremećaja autističnog spektra. Ali, uvjereni smo da smo konačno na putu prema razotkrivanju etiologije autizma."

Gotovo svaka dobrobit ima svoju cijenu, međutim, procesuirana hrana ne donosi ama baš nikakvu dobrobit. Gotova hrana s produženim rokom trajanja ne predstavlja napredak i evoluciju kvalitetne prehrane. Kruh ne bi smio imati rok trajanja od nekoliko tjedana. Životinje ne bi trebalo debljati hranom niske nutritivne vrijednosti, osobito kad procesi uključuju kemikalije i dodatke koji dokazano štete ljudskoj vrsti. Ove promjene u uzgoju i pripremi hrane za prodaju, imaju direktan negativan utjecaj na humani mikrobiom. Cijena takve hrane je previsoka za zdravlje ljudi.

Istraživanje nam možda ne daje odgovore kojima smo skloni automatski povjerovati nego nas potiče na promišljanje, ali bit znanosti ionako nije u davanju popularnih odgovora. Propionska kiselina ne mora biti uzrok autizma i znanstvenici svakako trebaju dodatna istraživanja, ali ipak, ovo istraživanje ukazuje na jedan potencijalno važan marker u razvoju poremećaja autističnog spektra.

 

Izvor: Big Think

 

Više pročitajte u knjizi: ISKLJUČENA DJECA - Revolucionarni program koji pomaže mozak djece s autizmom, disleksijom, ADHD-om i drugim neurološkim smetnjama dovesti u ravnotežu
Novo istraživanje objašnjava moguć uzrok autizma

Posebno otkriće – vitamini koji su potrebni djeci

Posebno otkriće – vitamini koji su potrebni djeci

Svi znamo da postoje vitamini od A do K, a potrebni su nam u svakodnevnoj ishrani za rast i razvoj. Govorka se da su znanstvenici nedavno otkrili...


Kako dolazak djeteta mijenja odnos s partnerom/partnericom

Kako dolazak djeteta mijenja odnos s partnerom/partnericom

Kad par sazna da će dobiti dijete, preplavi ga ogromna sreća i mnoga očekivanja. No malo njih zaista razmišlja o tome što ih oč...


Zašto bi se djeca trebala igrati u pijesku?

Zašto bi se djeca trebala igrati u pijesku?

Djeca se vole igrati u pijesku, a evo zašto biste im to trebali i dopustiti. Djeca obožavaju pijesak, odrasli baš i ne. U gr...


Što djeci nikad ne bismo trebali govoriti

Što djeci nikad ne bismo trebali govoriti

Kad smo frustrirani, znamo biti bezobzirni i reći nešto što nismo trebali i kako nismo trebali. Kažemo li to odrasloj osobi, već...


Jesper Juul o mentalnom zdravlju djece

Jesper Juul o mentalnom zdravlju djece

Osnova za mentalno zdravlje oblikuje se u obitelji. Kao odrasli često nismo niti svjesni koji su razmjeri roditeljskog utjecaja na djecu. Mala (...


Kako motivirati djecu: znanstveno utemeljeni pristupi za roditelje, skrbnike i učitelje

Kako motivirati djecu: znanstveno utemeljeni pristupi za roditelje, skrbnike i učitelje

Koji je najbolji način da motivirate djecu? Intrinzična motivacija za učenje o svijetu oko nas počinje u ranom djetinjstvu. Ova vrsta motivac...