Mala djeca nemaju veze s destruktivnom agresijom

Mala djeca nemaju veze s destruktivnom agresijom

 

Teorija o agresivnoj djeci koja odrastaju u agresivne odrasle osobe u pozadini je suzbijanja bilo kakvog oblika agresije, posebno unazad petnaestak godina, ne samo u roditeljskim domovima već i u vrtićima. No, koliko je uopće istine u toj teoriji preispitao je na svom predavanju u organizaciji Family Laba Hrvatska - Djeca i agresivnost, novi i opasni tabu, danski obiteljski terapeut Jesper Juul.

Juul ne samo da preispituje suzbijanje agresije, već takav odgoj smatra izuzetno štetnim.   

- Glavna je pretpostavka da ako ne želimo rat, ne želimo nasilje, a samim time ne želimo ni agresiju, ali agresija djeteta od dvije, tri ili pet godina, nema nikakve veze s agresijom na primjer navijačkih skupina, objašnjava Juul autor brojnih knjiga o djeci i odgoju te dodaje kako se sputavanjem djece da izbace frustracije iz sebe dobiva to da su sve više, posebno dječaci u dobi od tri do 6 godina, marginalizirani te čak i to da ih se ne smatra normalnima pa i to da im predstoji neki oblik terapije. Naravno ne čudi stoga da su i istraživanja pokazala kako se djeca, posebno dječaci ne osjećaju dobro u vrtićima.  

- Ono čega se svi žele riješiti je destruktivno nasilje, no ono nema smisla ako je riječ o malom djetetu, jer je kod djece od 3-6 godina ta agresivnost odraz frustracije.
U toj dobi razmišljaju brže no što mogu govoriti pa postaju frustrirani i ne znaju kako drugačije to izraziti, pojasnio je Jesper Juul upozorivši kako u slučaju da od toga roditelji ili tete u vrtiću rade problem dijete postaje još isfrustriranije. Idealna reakcija u tom slučaju, savjetuje ovaj obiteljski terapeut je reći djetetu da to ne radi, ali ne ga kriviti zbog toga, već mu objasniti kako mama/tata/teta ne vole kada ih se grize/udara te da im pokuša reći u čemu je zapravo problem.  

Često ovakvo agresivno ponašanje kulminira upravo u vrtićima gdje većina djece zbog roditeljskih obveza kreće s navršenih godinu dana. Juul za to ima objašnjenje.  
- Vrtići su u većini slučajeva napravljeni tako da u njima nema prostora pa se djeca počinju ponašati kao kokoši stisnute u kokošinjcu, kaže Jesper Juul te dodaje kako bi prema njegovom iskustvu idealno bilo da djeca prve tri godine ne idu u vrtić već da ih čuvaju u idealnoj verziji roditelji ili bliske osobe.

– U konačnici bi to poprilično smanjilo troškove zdravstvenog i socijalnog sustava, zaključuje Juul.  

Za svu djecu koja ipak nemaju izbora te krenu u vrtić, Juul savjetuje dopustiti im više da se svađaju.  
- Provjereni sustav iz Skandinavije je uvesti pravilo u vrtiće da dijete koje se ne želi više svađati samo podigne ruku i zaustavi drugo dijete. To se pokazalo jako uspješnim jer je tetama omogućeno da otkriju kod koje djece bi agresija mogla biti problem - one koja ne prestaju nakon upozorenja drugog djeteta.  

Što se pak tiče roditeljskih pogrešaka Juul se osvrnuo na dva ekstrema - roditelje koji djecu drže u redu nasiljem te one koji ih toliko hvale bez obzira na to što rade.

- Pohvala je zadovoljstvo, izlučuje se endorfin te djeca lako postaju ovisna o njoj i s vremenom i neće biti dosta puno je bolje pružiti im osobnu reakciju, zaključio je na kraju Juul.

 

Preneseno s Večernjeg lista

 

Više pročitajte u knjizi: AGRESIVNOST! NOV I OPASAN TABU?
Mala djeca nemaju veze s destruktivnom agresijom

Kako odgojiti dijete koje će obožavati knjige i čitanje?

Kako odgojiti dijete koje će obožavati knjige i čitanje?

Ako vaše dijete odgojite tako da obožava čitanje, ne omogućavate mu samo hobi koji će ga pratiti cijeli život, već razvijanje ma&sca...


Dr. Rajović: Tajna sretnog djeteta ili kako ne popustiti dječjim zahtjevima

Dr. Rajović: Tajna sretnog djeteta ili kako ne popustiti dječjim zahtjevima

Sve je više djece sa zdravstvenim problemima i poremećajima poput kardiorespiratornog, dijabetesa, hipertenzije, astme, poremećajima uč...


Povezivanje govora s pokretom predstavlja trening za mozak

Povezivanje govora s pokretom predstavlja trening za mozak

Povezivanje govora s pokretom predstavlja trening za mozak Tradicionalne jezične igre kao što su stihovi praćeni pokretima prstiju i pljeskanjem...


Kako zainteresirati djecu za čitanje, učenje i istraživanje

Kako zainteresirati djecu za čitanje, učenje i istraživanje

„Čitanje, kao ni pisanje, nije nešto s čime se rađamo, već vještina koju trebamo usvojiti. Bili u konačnici rani pred&sc...


Slatke male laži - kako ih prepoznati i reagirati

Slatke male laži - kako ih prepoznati i reagirati

Je li vam se ikada dogodilo da vaše dijete kaže nešto što nije istina, već se nekoliko puta hvalio prijateljima da je dobi...


10 super uzbudljivih načina kako djetetu pričati priče

10 super uzbudljivih načina kako djetetu pričati priče

Čitanje priča naglas, ali i pričanje priča, donose brojne dobrobiti djetetu. Čitanje i pričanje priča djeci proširuje rječnik, pom...