Kakva je uloga roditelja i što sve utječe na formiranje identiteta adolescenta

Kakva je uloga roditelja i što sve utječe na formiranje identiteta adolescenta

 Djeca u tinejdžerskoj dobi i adolescenciji provode sve manje vremena s roditeljima, a sve više s vršnjacima. No, unatoč tome roditelji im, svojim razumijevanjem kroz što oni prolaze te svojom otvorenošću za njihova istraživanja, u ovoj tranziciji mogu uvelike pomoći. Dalje u tekstu navedeno je nekoliko savjeta roditeljima:

  1. Da bi se izgradio blizak odnos povjerenja, konverzaciju s djetetom važno je započeti već u najranijem djetinjstvu. Čekanje do tinejdžerske dobi da bi se započeli ‘ozbiljniji’ razgovori vjerojatno neće dovesti do željenih rezultata.
  2. Dobro je biti fleksibilan i obiteljske aktivnosti prilagoditi promjenjivim potrebama adolescenta.
  3. Isto tako, važno je adolescentima dati dovoljno vremena i prostora za njihov ‘izranjajući ja’. Dok god njihove aktivnosti nisu opasne po njih same ili druge osobe, važno je pružiti im priliku isprobati različita ponašanja, uloge, interese kako bi doista spoznali u čemu se pronalaze, a što žele odbaciti.
  4. Važno je pritom dozvoliti im pritom praviti greške te im pomoći nositi se s greškama i iz njih učiti.
  5. Što se postavljanja pravila tiče, dobro je da ih bude malo i da su usmjerena na važnije stvari – npr. na školsko postignuće umjesto vanjski izgled.
  6. Važno je imati osjećaj što se zbiva s djecom – čime se bave, gdje se nalaze, s kime se druže i sl. No, ovdje je važno djetetu iskazati iskren interes za adolescenta i njegov život, a ne postaviti se kao kontrolor koji mora spriječiti da nešto ne pođe po zlu.
  7. Ukoliko adolescent ne uspijeva pronaći aktivnosti u kojima bi iskušao i dalje razvijao svoje sposobnosti, interese i stečene vještine te u tome pronašao zadovoljstvo, dobro je pomoći mu u njegovim nastojanjima. To mogu biti hobiji, volontiranje, studentski poslovi i sl.
  8. Iako se često čini kao da roditelja više ne treba, važno je adolescentu dati do znanja da mu je roditelj uvijek dostupan za razgovor i podršku.
  9. Dobro je da roditelji sami budu djeci primjer istraživanja, propitivanja i obvezivanja određenim vrijednostima i ciljevima. Adolescenti često žele od roditelja čuti ‘njihovu priču’, tj. kako su oni donosili određene životne odluke i kako su se razvili u to što sada jesu.
  10. Važno je poticati neovisnost adolescenta u smislu da mu se ponudi nekoliko izbora i potakne ga da donese vlastitu odluku. Dobro je dati do znanja da iz samostalnog odlučivanja proizlazi odgovornost za ishod pojedine odluke.

 

Što utječe na proces razvoja identiteta?


Velike fiziološke i tjelesne promjene u adolescenciji važne su za razvoj identiteta, budući da na temelju njih adolescent djelomično mijenja doživljaj samoga sebe.
Psihološke utjecaje odražava potreba odvajanja vlastitih adolescentovih vrijednosti, stavova, standarda i sl. od onih kojima ga je tijekom djetinjstva učio roditelj. Trajno i rigidno pridržavanje usvojenih roditeljskih uputa, standarda i vrijednosti, bez njihova propitivanja, nije adaptivno u odraslosti. Sposobnost razlikovanja vlastitih interesa, potreba, stavova i procjena od onih roditeljskih ili preuzetih od značajnih drugih osoba iz života, početak je procesa formiranja identiteta.
Društveni utjecaji ogledaju se u strukturama kao što su obitelj, prijatelji, škola, vjerske zajednice, sportski i drugi centri koji postavljaju različita očekivanja prema adolescentima u odnosu na to kakva postavljaju prema djeci. Ta očekivanja uključuju suradnju, usuglašavanje stajališta i aktivnosti s drugim ljudima.
Što se utjecaja obitelji tiče, važno je da dijete osjeti podršku i povezanost s članovima obitelji, uz istovremeno poticanje autonomije i reguliranje ponašanja. Ovakva su obiteljska iskustva povezana s dobrim mentalnim zdravljem adolescenata.
Vršnjaci ostvaruju utjecaj na razvoj identiteta tako što predstavljaju referentnu grupu unutar koje adolescenti testiraju novorazvijene vještine vezane uz razvijeni identitet. Socijalna podrška, odnosno odobravanje od strane vršnjaka snažan je prediktor poimanja sebe kao vrijedne osobe. Kvaliteta i stabilnost adolescentskih prijateljstava, također, su snažno povezani sa samopoštovanjem koje je u temelju identiteta.

 

Potraga za identitetom

Klinički psiholog, dr. Les Parrott, opisuje pet uobičajenih načina na koje adolescenti iskazuju traženje sebe u svijetu odraslih. Statusni simboli kao što je nošenje određene odjeće i posjedovanje određenih predmeta omogućuju tinejdžerima uključivanje u poželjne vršnjačke grupe koje im pomažu u razvoju identiteta. Buntovnost prema roditeljima i drugim osobama od autoriteta ukazuje na želju za propitivanjem njihovih vrijednosti i odvajanjem od njih, uz istovremeno prihvaćanje od strane vršnjaka. Zabranjena ponašanja kao što je pušenje, pijenje, korištenje droga, seksualne aktivnosti i sl. predstavljaju pokušaj igranja uloga odrasle osobe. Oponašanje idola također predstavlja eksperimentiranje s različitim društvenim ulogama, a identificiranje s idolom pruža tinejdžeru osjećaj pripadnosti određenoj društvenoj skupini. Netolerantnost prema vršnjacima izvan svoje klike ili isključenje iz vršnjačke grupe način je na koji se tinejdžeri odjeljuju od karakteristika koje smatraju nepoželjnim i taj način učvršćuju dijelove svog identiteta.

Izvor: Mina Đorđević / www.istrazime.com



Ne pokušavajmo djecu prisiliti da budu šljakeri, izazovimo ih da budu – hakeri

Ne pokušavajmo djecu prisiliti da budu šljakeri, izazovimo ih da budu – hakeri

Učitelji su bezbroj puta čuli roditelje koji se žale: „Sve smo mu pružili, sve ima, ništa ne mora raditi, negov je posao samo da...


Uvažite različitosti učenika s teškoćama

Uvažite različitosti učenika s teškoćama

Učenici s teškoćama su: učenici s teškoćama u razvoju, učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima i uč...


Roditelji i tinejdžeri

Roditelji i tinejdžeri

Uspostaviti odnos s tinejdžerom se ponekad čini kao nemoguća misija. Količina energije, vremena i strpljenja koju ulažemo u tu misiju bi se mogla...


Tihovanje ili kako pomoći djeci da se otvore za razmišljanje i učenje

Tihovanje ili kako pomoći djeci da se otvore za razmišljanje i učenje

Događa nam se katkad da se bezuspješno mučimo rješavajući neki sasvim jednostavan problem. Tek kad nam netko pokaže rješ...


Učitelji, iskrenom komunikacijom preduhitrite nesporazume s roditeljima svojih učenika

Učitelji, iskrenom komunikacijom preduhitrite nesporazume s roditeljima svojih učenika

Prečesto čujemo kako roditelji za nešto prozivaju učitelje i profesore, baš kao i obratno. Možemo li ovu školsku godinu ...


Dr. Ranko Rajović: Nove tehnologije su korisne, a mogu biti i opasne i štetne

Dr. Ranko Rajović: Nove tehnologije su korisne, a mogu biti i opasne i štetne

Školski portal zamolio je stručnjaka za rani razvoj inteligencije djece da komentira sveprisutnost informatičke tehnologije u na&sc...