Kako mladi mogu čuvati svoje mentalno zdravlje za vrijeme krize izazvane koronavirusom (i potresom)

Kako mladi mogu čuvati svoje mentalno zdravlje za vrijeme krize izazvane koronavirusom (i potresom)

 

7 strategija za mlade koji se suočavaju s novom normalnom situacijom


Biti tinejdžer izazovno je i u uobičajenoj situaciji, a opasnost od zaraze koronavarisuom ili obolijevanja od bolesti COVID-19 to čini još zahtjevnijim, a središnju je Hrvatsku uz to pogodio i potres. Škole i fakulteti su zatvoreni, nastava se odvija putem interneta i televizije, otkazana su sportska i školska natjecanja, kao i pripreme za maturu, a druženja s prijateljima ograničena su na dopisivanje ili video razgovore. 
Pitali smo mlade kako se osjećaju i što ih brine. Evo što su istaknuli:

 

Trenutna situacija utjecala je na moj osobni mir i zabrinutost koja izuzetnom brzinom raste.

Teško se nosim s trenutnom situacijom.

Jako sam pod stresom i sve se promijenilo.

U brizi sam zbog online nastave i kako će se stvari razvijati oko mature.

Svakodnevni zivot je stresniji.

Praktički sam u kućnom pritvoru.

Inače sam maturantica medicinske škole i jako nam se promijenio raspored odrađivanja prakse, zapravo na većinu radilišta ne možemo pristupiti i ostaje nam praksa u kabinetima. Brine me početak online nastave i daljnji razvoj situacije vezan za koronavirus. Bojim se da će ovakva situacija dodatno utjecati na državnu maturu i upisavanje na fakultet, a i ovako smo u zaostatku zbog štrajka nastavnika koji je bio nedavno.

Vikendom sam se nalazila s prijateljima, ali sada većinu svog vremena provodim kod kuće.

Iako sam i prije imao običaj prati ruke, trenutno perem i/ili dezifinciram ruke gotovo svaki sat. Nekoliko je putovanja i izleta na koje smo sa školom trebali ići otkazano. Osim toga uglavnom se ne ponašam mnogo drugaćije nego prije pandemije. Mnogo je panike.

Moje navike se nisu iznimno mijenjale no počela sam više paziti što dotičem kada sam u javnosti. Higijenu sam održavala i u prošlosti, no sada sam povećala svoju posvećenost tome, jer iako se ja ne nalazim u (posebno) ugroženoj dobnoj skupini, nalazim se u društvu ljudi koji u njoj jesu.

Postoji velika promjena u navikama, ali zdravlje je na prvome mjestu.

Definitivno je najveća promjena zatvaranje škola i samo izolacija. Najveći problem je što ne znamo što nas čeka i koliko će ovo sve potrajati.

Žao mi je osobno kao sportašu što su ukinuta mnoga natjecanja.

Situacija je jako utjecala na moj privatan i školski život jer je puno događaja odgođeno zbog virusa.

Sve se zatvara pa društveni život pati.

Školu sad imam putem interneta. Također, moja obitelj, prijatelji i ja ne idemo u Sloveniju i Italiju. 

Mama me tjera koristiti dezinficijens za ruke i ne mogu ići na treninge.

Zbog svih preventivnih mjera ukinula se većina mojih aktivnosti do daljnjega.

Dosta teško se nosim sa svim tim promjenama. Nemam više trening. Zatvorili su nam školu. Neću moći više viđati svoju baku i djeda, a niti svoje prijatelje, osim virtualno.

Puno više sam paranoična jer ne zelim završiti u karanteni.

 
Kao što se i vidi iz onoga što su mladi podijelili s nama, mnogi od vas osjećaju strah, neizvjesnost, razočaranje ili izoliranost i to je u ovakvoj situaciji potpuno očekivano i normalno.
Stručnjakinja za mentalno zdravlje mladih, psihologinja Lisa Damour koja redovito piše kolumne za New York Times dala je nekoliko savjeta o tome kako brinuti o sebi u ovim izvanrednim okolnostima.


Osjećati strah i zabrinutost je potpuno normalno

Ako te zatvaranje škole i medijski izvještaji brinu, nisi jedini/a. Zapravo, točno tako se i trebaš osjećati. „Osjećati zabrinutost u kriznoj situaciji, normalna je i zdrava reakcija koja nas upozorava kada smo suočeni s prijetnjom i koja nam pomaže da poduzmemo mjere kako bismo se zaštitili", kaže dr. Damour. 
„Tvoja zabrinutost pomoći će ti u donošenju odluka koje sada moraš donijeti – ne provoditi vrijeme s drugim ljudima, češće pranje ruku, ne diranje svog lica. To su mjere koje pomažu da zaštitiš i sebe i druge u našoj okolini cijeloj zajednici", dodala je dr. Damour. Ako osjećate simptome, obratite se svojim roditeljima i prvo nazovite obiteljskog liječnika koji će vam dati točne upute o postupanju.

Pročitajte blog Gabrijele Papac naše mlade ambasadorice za prava djece i mladih Europske unije na temu koronavirusa – Pandemija diskriminacije proširila se među nama.
 

Bavi se školskim obvezama i onime što vas veseli

"Kada smo suočeni s iznimno teškim situacijama pomaže podijeliti probleme na dvije kategorije. U prvu kategoriju pripadaju problem kod kojih možemo nešto učiniti, a u drugu kategoriju svrstavamo one probleme kod kojih ne možemo ništa učiniti", kaže dr. Damour.
Trenutno je mnogo toga što moramo svrstati u drugu kategoriju i to je u redu. Ono što nam može pomoći je da da si sami stvaramo situacije u kojima ćemo svoju pažnju usmjeriti na nešto drugo. Radite na svojim zadaćama, pogledajte film ili seriju koju volite, pročitajte zanimljivu knjigu, vježbajte kod kuće. Za inspiraciju, možete pogledati video blogove naših mladih ambasadora za prava djece i mladih Europske unije Nine Topić (video nedostupan, op. urednice) i Alekseja Leona Gajice u kojima donose mnoštvo zanimljivih ideja koje vam mogu pomoći u osmišljavanju slobodnog vremena.
Pogledajte i video koji su napravile Sanja (17) i Mia (16) iz X. gimnazije i kojim si aktivnostima ispunjavaju dane kod kuće.


Pronađi nove načine komunikacije s prijateljima

Iskoristite nove načine komuniciranja! Video pozivi i društvene mreže u ovim trenucima zaista mogu ispuniti svoju svrhu i povezati nas s onima koje volimo, ali trenutačno se ne možemo s njima družiti uživo. „Nikada ne bih podcijenila kreativnost mladih. Znam da će znati pronaći načine da se povežu sa svojim prijateljima online", kaže dr. Damour. Ipak upozorava da pripazite da budete samo pred ekranima, jer to može pojačati vaš osjećaj zabrinutosti, a to ne bi bilo niti mudro niti zdravo. Zato sami ili u dogovoru s roditeljima odredite koliko je vremena pred ekranom u redu.
 

Razmisli prije nego podijeliš i informiraj se na pravim mjestima

U kriznim situacijama iznimno je važno informirati se isključivo na provjerenim izvorima informacija informacija poput službene stranice Vlade za pravodobne i točne informacije www.koronavirus.hr, stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – www.hzjz.hr i UNICEF-ove web stranice. Upravo kriza vezana za koronavirus, a u središnjoj Hrvatskoj i za potres izazvala je širenje brojnih dezinformacija, najčešće putem društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje kao što su WhatsApp i Viber. Mogli smo tako vidjeti poruke, tekstualne, glasovne ili u obliku fotografija u kojima se šire dezinformacije o tome da se zaraza može spriječiti pijenjem toplih napitaka, grgljanjem slane vode ili izbjegavanjem sladoleda koje su pripisivane UNICEF-u, što naravno nije točno. Tu su i glasovne poruke iz navodno provjerenih izvora kao što su premijerov vozač ili zaštitar, liječnica koja radi u određenoj bolnici na području zagreba ili medicinska sestra iz kineskog Wuhana. Nakon potresa, djelile su se poruke s točnim vremenom kada je najavljen sljedeći potres, što je nemoguće i stručnjaci su to odmah demantirali. No to nije spriječilo uplašene ljude da i dalje dijele tu netočnu informaciju. Više o tome možete čitati na portalu medijskapismenost.hr:
 

Fokusiraj se na sebe

Možda već dulje želiš započeti nešto novo – pročitati knjigu, naučiti svirati ili vježbati sviranje nekog instrumenta? Sad je pravi trenutak za to. Fokusiraj se na sebe i osmišljavanje načina na koji možeš kreativno koristiti slobodno vrijeme kojeg je sada, kada ne možeš ići na izvannastavne ili izvanškolske aktivnosti, imaš više. To može pomoći da se osjećaš bolje.
 

Budi povezan/a sa svojim osjećajima

Propuštanje proslava rođendana s prijateljima, zajedničkih druženja, aktivnosti kojima se inače baviš ili natjecanja u kojima si trebao/la sudjelovati je razočaravajuće. „Posve je normalno ako se zbog toga osjećaš loše, a najbolji način da se s time nosiš je da si dopustiš osjećati se onako kako se osjećaš. Kada se osjećamo loše, jedino što možemo je proći kroz to. Zato slobodno budi tužan/na, ako se tako osjećaš, jer će ti to pomoći da se brže osjećaš bolje", savjetuje dr. Damour. Procesuiranje osjećanja za svakoga je drugačije. „Netko se izražava kroz umjestnost, nekome će više odgovaratu razgovor s prijateljima koji se jednako osjećaju", kaže dr. Damour.
 

Budi ljubazan/ljubazna prema sebi i drugima

Svjedoci smo da na društvenim mrežama ne vlada uvijek pozitivna i prijateljska atmosfera, a tako je i sada u vrijeme koronavirusa. Ima tu u i ružnih riječi, prozivanja i netolerancije. Ako to primjetiš, reagiraj, ponudi podršku i pomoć. Tvoje ljubazne riječi i spremnost za pružanje podrške nekome mogu mnogo značiti.

 

Preneseno s UNICEF Hrvatska



Biljnom prehranom protiv klimatskih promjena

Biljnom prehranom protiv klimatskih promjena

Prehrana koja se bazira na mesu i mliječnim proizvodima i bacanje viška namirnica pridonose brojnim opasnostima koje se povezuju s klimat...


Važnost baka i djedova u djetetovom životu

Važnost baka i djedova u djetetovom životu

Poznato je kako odnos djeteta i roditelja ima neizmjerno važnu ulogu u djetetovu socioemocionalnom razvoju. Roditelji su ti koji su uz dijete od...


Karakter – naša najveća imovina

Karakter – naša najveća imovina

Karakter je način na koji se ponašamo prema onima koji ništa ne mogu učiniti za nas. Jeste li primijetili da je ključna ...


U sjećanje na Jespera Juula: veliki intervju (2. dio)

U sjećanje na Jespera Juula: veliki intervju (2. dio)

Jesper Juul bio je jedan od najznačajnijih europskih obiteljskih psihoterapeuta. Rijetki su znali da je teško bolestan. Umro je 25. srpnj...


Kako plakanje koristi dječacima: snažan um i sretno srce

Kako plakanje koristi dječacima: snažan um i sretno srce

Nisam toliko udaljena od stvarnog svijeta da mislim da sam savršena majka. Znam da nisam, ali svim se silama trudim odgajati djecu na nač...


Poznavanje faza neurološkog razvoja može vas učiniti boljim roditeljem

Poznavanje faza neurološkog razvoja može vas učiniti boljim roditeljem

Postoje četiri osnovne faze neurološkog razvoja djeteta. Svaka donosi specifičan napredak kod djeteta, ali i posebne izazove. Ne...