Kako da školska godina ne postane noćna mora

Kako da školska godina ne postane noćna mora

 

Početak školske godine za mnoge roditelje predstavlja pravu noćnu moru, pogotovo kada dijete prvi put kreće u školu. Osim nabave potrebnih knjiga i bilježnica, potrebno ga je pripremiti na novo okruženje jer promjena okoline nerijetko djeluje zbunjujuće, u nekim situacijama i traumatično.  Povratak u školske klupe mnogim roditeljima i djeci zadaje glavobolje.

O tome kako da početak škole ne postane noćna mora za djecu i roditelje, kako sebi i djeci olakšati svakodnevicu te što sve roditelji trebaju paziti i kako pripremiti dijete za povratak u školske klupe, otkriva socijalna pedagoginja Dora Kralj.

 

Prvašićima je najteže

Prvašiće koji tek započinju svoje školske dane potrebno je pripremiti na polazak u školu. To ne znači da ih treba zastrašivati školom i zadaćama, već ih pripremiti na realnost. Za dijete škola predstavlja veliku promjenu u njegovom životu, ali i za ostatak obitelji. Roditelji su ti koji imaju najveći utjecaj na dijete, zbog čega je važno da se ono prije svega osjeća prihvaćenim kako bi lakše svladalo nepoznate situacije.

Priprema djeteta odvija se dulji period prije samog polaska djeteta u školu, pri čemu roditelji postupno, kroz igru, jačaju vještine potrebne za djetetovu samostalnost, funkcioniranje u školskoj sredini i razrednom kolektivu, kao što su naprimjer briga o svojim stvarima, prelazak ceste, crtanje, brojanje, slova i brojke, socijalne vještine, uvažavanje jasnih pravila ponašanja i ograničenja itd.

No vještine čitanja i pisanja nisu najvažnije. Djeca ih u pravilu brzo usvajaju. Važnije je prilagoditi se, biti discipliniran i uporan. Djeca čiji roditelji vjeruju u njihove sposobnosti te im pružaju podršku, ohrabruju ih i podržavaju puno će se brže i lakše prilagoditi novom okruženju.

Sam polazak u školu roditelji mogu olakšati djetetu tako da on bude praćen pozitivnim ozračjem, njihovim pozitivnim stavom o školi, da pozitivno govore o njoj, povezujući igru i učenje, poručuju djetetu da vjeruju u njega i da su tu za njega ako nešto zatreba. Također je dobro prošetati se s djetetom do škole, upoznati prostor, uključiti dijete u nabavku školskog pribora, omatanje i obilježavanje knjiga i bilježnica, kao i s njime odrediti prostor za rad kod kuće te ga poticati na razgovor o školi. Poželjno je, ako je moguće, ostaviti slobodne dane kako bi prvih dana škole mogli biti uz njega, otpratiti ga u školu i dočekati po povratku iz škole te razgovarati s njime o dojmovima.

 

Nije teško samo djeci, i roditelji su pod stresom

Škola često zna biti stresna i za same roditelje. Školarci koji tek kreću u školu često odbijaju ići u nju, plaču ili odbijaju sudjelovati na nastavi.
Djeca strah od škole mogu iskazivati otvoreno ili prikriveno, žaleći se na trbobolju i glavobolju, dok se neka djeca teže prilagođavaju na strukturiranu školsku sredinu i rad u školi, zbog čega može doći do nezadovoljstva s djetetove te frustracija s roditeljske strane.

Roditelji u tim situacijama mogu pomoći strpljivim, toplim razgovorom s djetetom, uvažavanjem razloga zbog kojih se boji ići u školu, pokazivanjem da vjeruju u njega i pohvalama kako bi razvilo osjećaj sigurnosti i samopouzdanja. Važno je da roditelji i dalje pokazuju pozitivan stav o školi, potiču djetetova druženja i prijateljstva, kao i izvanškolske aktivnosti u kojima je uspješno te ne počnu gledati dijete samo kao učenika, već nastave i dalje kao osobu. Svakako je u navedenom korisna suradnja i s nastavnikom.
Ako se navedena ponašanja prolongiraju, potrebno je potražiti stručnu pomoć.

 

Roditelji bi trebali uskladiti svoja očekivanja s djetetovim mogućnostima

Djecu je potrebno naučiti da je za uspjeh potrebno uložiti određeni trud. Djeca su po prirodi uporna i ne odustaju lako, bez obzira na neuspjele pokušaje. U dobi kada su spremna za školu, kod djece se razvija svijest o tome da je deficit nekih sposobnosti moguće kompenzirati trudom i upornošću. Prihvaćanje neuspjeha, pravo na greške i strpljivost su kvalitete koje će djetetu pomoći u savladavanju školskih obaveza. Obitelj koja dijete potiče da ispituje i istražuje, usvaja nova znanja i svladava prepreke djeluje motivirajuće na djetetove radne navike.

Roditelji često griješe kada su u pitanju školske obaveze i ocjene školaraca, koje predstavljaju najčešći razlog svađa između roditelja i djeteta. Problemi oko učenja i pisanja zadaća najčešće se javljaju u višim razredima, kada djeca počinju imati druga zanimanja, a škola pada u drugi plan, ali i kod manje djece koja brzo izgube koncentraciju. 
Važno je da roditelji usklade svoja očekivanja s djetetovim mogućnostima i ne ulove se u zamku da dijete vrednuju samo kroz postignuće u školi, da ne gledaju djetetov uspjeh samo kroz ocjenu, već i trud koji je uložio, pohvaljuju ga i podržavaju, pokažu da vjeruju u njega te jačaju njegovu samostalnost u izvršavanju školskih obaveza, ali i pokažu da su tu za njega ako mu zatreba pomoć.

 

Pomagati kod zadaća ili ne?

Vječna dvojba roditelja je treba li djetetu pomagati u izvršavanju školskih obaveza poput pisanja zadaća i učenja kako bi bilo uspješnije ili pustiti dijete da se uči samostalnosti i odgovornosti tako da mu se usade radne navike.

Roditelji djetetove radne navike razvijaju i prije nego što ono krene u školu, potičući ga recimo da samo pospremi svoje igračke nakon igre, na što se potom nadograđuju one vezano uz školske obaveze. Dobro je u početku djetetu pomoći u organizaciji dana, odnosno vremena za učenje, ali i za odmor i igru, biti uz njega dok piše domaću zadaću, ali ne radeći umjesto njega, no isto tako je važno poticati samostalnost, odnosno da samo radi ono što već tada može, kao npr. spremanje knjiga u torbu, šiljenje, pospremanje radnog kutka.

Dijete je važno poučiti i 'organizaciji učenja, raspodjeli potrebnog vremena za učenje, razlikovanju bitnih informacija od nebitnih te razumijevanju gradiva potičući ga da pita ono što ne razumije jer se gradivo koje se razumije puno lakše i brže nauči. Roditelji slanjem poruke djetetu da im se uvijek može obratiti za pomoć te da se sami ne nameću u aktivnostima u kojima mu to nije potrebno, razvijaju djetetovu samostalnost i odgovornost u izvršavanju svojih obaveza'.

 

Olakšajte im povratak u školske klupe

Djeca kojima ovo nije prva školska godina preko ljeta se obično opuste, imaju više slobode i vremena za igranje i slobodne aktivnosti. Mnogi roditelji muku muče kako dijete vratiti u svakodnevnu rutinu učenja jednom kada se ponovno vrate u školske klupe.

Znamo da je za sam proces učenja i pisanja zadaća važna pažnja i koncentracija, stoga je važno prepoznati eventualne ometajuće faktore i stvoriti okolnosti u kojima je sam proces učenja uspješniji i brži te time ostavlja poslije više vremena za druge djetetove interese, zabavu i odmor.Važno je da prostor u kojem dijete uči bude s dovoljno svjetla i zaštićen od buke te je poželjno da u njemu nema sadržaja, igračaka i zvukova koje odvlače djetetovu pažnju.

Roditelji su danas više uključeni u obrazovanje djece, vjerojatno zbog veće svjesnosti o samoj važnosti obrazovanja, zbog čega su često opterećeni djetetovim uspjehom. Kako bi djetetovo školovanje proteklo ugodno i za roditelje i za dijete, važno je da roditelji zadrže dotadašnje vrijednosti i aktivnosti koje su voljeli i kojima su se kao obitelj bavili, da izbjegavaju da se interakcija s djetetom odnosi samo na ocjene i učenje, da provode kvalitetno zajedničko vrijeme s djecom i u zabavnim i opuštajućim aktivnostima te ne zaborave da polaskom u školu djeca ne postaju samo učenici, već ostaju i djeca kakva su bila sa svim svojim dotadašnjim lijepim osobinama, vještinama i postignućima i izvan škole. Korisno je razgovarati s prijateljima, partnerom o svojim očekivanjima i osjećajima vezano uz djetetov polazak u školu, kako iste ne biste prenosili na dijete i time mu otežali prilagodbu.

 

Preneseno s t-portala

 

Više pročitajte u knjizi: SNAGA POZITIVNO OBLIKOVANA MOZGA
Kako da školska godina ne postane noćna mora

Škola za 21. stoljeće

Škola za 21. stoljeće

Fotografija: Kuvatoimisto Kuvio Oy U finskim školama ruše se zidovi – i to ne samo fizičke barijere između učionica. Ono &sc...


Tajne tinejdžerskog mozga

Tajne tinejdžerskog mozga

Svi nastavnici i roditelji znaju što znače tinejdžerske godine, jer su ih i sami proživjeli. Neuroznanost je nedavno otkrila zapanjujuću činjeni...


Bill Gates je iznenađujuće strog kad se radi o tehnologiji

Bill Gates je iznenađujuće strog kad se radi o tehnologiji

Unatoč njegovu uspjehu u svijetu tehnologije, Bill Gates je postavio iznenađujuće stroga pravila za svoju djecu i njihovo korištenje te...


Aktivnosti koje pripremaju mozak na učenje i oslobađaju od stresa

Aktivnosti koje pripremaju mozak na učenje i oslobađaju od stresa

Stanke za mozak i vježbe fokusirane pažnje pomažu djeci da se opuste i pripreme za učenje Pauze od razmišljanja, tzv. stanke z...


Safari duha - Kako razvijati djetetovu ustrajnost

Safari duha - Kako razvijati djetetovu ustrajnost

Ustrajnost Jedan je otac bio šokiran kad je pregledao učeničku knjižicu svoga sina, jer sudeći prema ocjenama u knjižici bilo je jasno ...


Čemu nas japanske škole mogu naučiti o odgoju kompetentne djece

Čemu nas japanske škole mogu naučiti o odgoju kompetentne djece

Danas je većina zapadnjačke djece jedna razmažena gomila. Roditelji im pišu domaću zadaću, traže bolje ocjene od učitelja i osloba...