Formiranje identiteta tijekom adolescencije

Formiranje identiteta tijekom adolescencije

Prema teoriji psihosocijalnog razvoja Erika Eriksona, psihologa i psihoanalitičara, razvoj čovjeka odvija se tijekom cijeloga života i to kroz osam stadija. Tijekom svakog stadija, osoba treba uspješno razriješiti tzv. razvojnu krizu specifičnu za pojedino razdoblje, što dovodi do prekretnice u razvoju. Nezdravo razrješenje pojedinog stadija negativno utječe na razrješenje svih ostalih faza koje slijede.


Prema Eriksonovoj teoriji, stadij formiranja identiteta nastupa tijekom adolescencije. Uslijed velikih bioloških promjena, složenijeg načina razmišljanja, redefiniranja sebe u okviru obitelji, razvoja novih oblika odnosa s vršnjacima i prilagodbe na sve veće zahtjeve obrazovnog sustava, adolescenti u ovoj fazi preispituju sebe i svoju okolinu. Najčešća su pitanja koja si postavljaju – „Tko sam ja?“, „Što želim raditi?“, „U što vjerujem?“, „Kako se uklapam u društvenu okolinu?“ itd. Na taj način oni grade svoj profesionalni, spolni i ideološki identitet. U slučaju neuspješnog razrješenja krize ovog stadija, dolazi do konfuzije identiteta tj. zbrke životnih i društvenih uloga.
Tijekom procesa formiranja identiteta, adolescenti eksperimentiraju s različitim odraslim ulogama kako bi se pronašli u onima koje im najbolje odgovaraju. Identitet podrazumijeva čovjekovu unutarnju organizaciju vlastitih potreba, poriva, sposobnosti, društveno-političkih uvjerenja, poimanja sebe i osobne povijesti. Što su ti elementi razvijeniji i bolje organizirani, osoba je svjesnija svojih jedinstvenih karakteristika, ali i sličnosti s drugima, kao i svojih jakih i slabih strana. Što je osobni identitet slabije razvijen, osoba ima nižu svijest o tome u čemu se razlikuje od drugih ljudi te se stoga više oslanja na vanjske izvore (prijatelje, kolege, učitelje, trenere itd.) kako bi procijenila svoju vrijednost. Razvoj identita podrazumijeva određene promjene u vrijednostima, ciljevima, poimanju sebe i sl. tijekom vremena, ali i svojevrstan kontinuitet osobe.


Osim toga, stvaranje identiteta proteže se i na ostala životna razdoblja, prije i poslije adolescencije. No, u adolescenciji istovremeno dolazi do niza promjena na planu fizičkog i intelektualnog razvoja kao i novih društvenih očekivanja, što sve zajedno dovodi do prekretnice uslijed koje adolescenti krče svoj put iz djetinjstva u odraslost.


Tijekom formiranja identiteta dolazi podjednako do afirmacija, ali i negacija pojedinih odluka i stajališta. Odluke na pitanja kao što su – s kime izlaziti, prekinuti neku vezu ili ne, upustiti se u seksualni odnos ili ne, drogirati se ili ne, upisati fakultet ili se zaposliti, koji fakultet odabrati, učiti ili se zabavljati, biti politički aktivan ili ne – ponekad se mogu činiti trivijalnima, no sve one pridonose formiranju identiteta.


Ponekad se donošenje odluka može zaobići. Osoba se može osloniti na ranije usvojene roditeljske vrijednosti i na temelju njih odrediti svoje buduće ponašanje. Isto tako, njezino ponašanje može biti određeno vršnjačkim utjecajima ili se osoba može zateći u stanju neodlučnosti.

 

Izvor: Mina Đorđević/www.istrazime.com



Safari duha - Kako razvijati djetetovu ustrajnost

Safari duha - Kako razvijati djetetovu ustrajnost

Ustrajnost Jedan je otac bio šokiran kad je pregledao učeničku knjižicu svoga sina, jer sudeći prema ocjenama u knjižici bilo je jasno ...


Učenje napamet ne pomaže, mozak naše djece je drugačiji

Učenje napamet ne pomaže, mozak naše djece je drugačiji

Ranko Rajović,stručnjak na području razvoja dječjeg mozga i autor NTC programa, govori o važnosti promjene pristupa podučavanja Me...


Splitski znanstvenik Ivica Puljak objavio optimističnu poruku učenicima uoči početka nove školske godine

Splitski znanstvenik Ivica Puljak objavio optimističnu poruku učenicima uoči početka nove školske godine

Uoči početka nove školske godine, splitski znanstvenik Ivica Puljak na svom je Facebook profilu objavio sjajnu poruku učenicima. U s...


Godi Keller: Česti ispiti narušavaju samopouzdanje, a to je gore nego loše ocjene

Godi Keller: Česti ispiti narušavaju samopouzdanje, a to je gore nego loše ocjene

Za njega kažu da ne podučava već - inspirira. Godi Keller norveški je pedagog koji je nekad radio s djecom, danas puno više s od...


Djecu pretvorili u „pahuljice”, sad od njih treba „napraviti snjegovića”

Djecu pretvorili u „pahuljice”, sad od njih treba „napraviti snjegovića”

Godinama slušamo novinare, edukatore i poslodavce kako najmlađu generaciju u SAD-u nazivaju „generacijom pahuljica”. Za&scaro...


Zašto bi djeca trebala koristiti prste pri računanju

Zašto bi djeca trebala koristiti prste pri računanju

Gotovo se sva djeca pri računanju služe prstima. No kako postaju veća, a matematički problemi sve složeniji, često im se govori da ne raču...