Dr. Ranko Rajović o trudnoći i prvim godinama života: Što sve moraju znati trudnice i mame male djece o pravilnom razvoju mozga

Dr. Ranko Rajović o trudnoći i prvim godinama života: Što sve moraju znati trudnice i mame male djece o pravilnom razvoju mozga

 

 

Priznati stručnjak za rani razvoj, Ranko Rajović, objašnjava zbog čega raste broj djece sa zdravstvenim problemima i poremećajima, i savjetuje roditelje što napraviti kako bi se trend promijenio.

Sve je veći broj djece sa zdravstvenim problemima i poremećajima poput dijabetesa, hipertenzije, astme, neadekvatnog kardiorespiratornog fitnesa, poremećajima učenja, pažnje i koncentracije. Teško bi bilo ukazati i izdvojiti sve čimbenike koji doprinose ovom trendu, ali su stil života i okruženje svakako važan čimbenik koji se danas znatno razlikuje u odnosu na bilo koji period ljudske povijesti. U toj promjeni se i nalazi moguće rješenje za probleme koji su sve prisutniji u razvoju djece.

Veliko istraživanje u Sloveniji i Srbiji pokazalo je da učitelji smatraju kako je svaka nova generacija prvašića sve slabija u odnosu na ranije generacije (motorika, pažnja i koncentracija, opće znanje i rječnik). Okruženje, kretanje i fizička aktivnost izuzetno su važni za razvoj mozga i intelektualnih sposobnosti djeteta. O važnosti kretanja i fizičke aktivnosti na opće zdravstveno stanje, ali i kognitivne funkcije znamo već dovoljno, ali postoje i mnogi drugi čimbenici koji utječu na opći razvoj djeteta, a prije svega na razvoj njegova mozga.
 

Jesu li uočeni problemi genetske prirode?

Među znanstvenicima je rašireno mišljenje da genetski čimbenici imaju utjecaj u ne više od 40% svih slučajeva razvojnih poremećaja. A što je s preostalih 60% ili više? Sigurno je da okruženje ima veliki utjecaj, posebno ako postoji genetska predispozicija. Čimbenici okruženja i nasljeđa međusobno se prepliću, te ih je nemoguće sagledavati zasebno.

Iako nedostatak fizičke aktivnosti i sjedilački način života imaju veliku ulogu u povećanom broju razvojnih poremećaja, postoje još neki čimbenici. Pa se tako uporaba novih tehnologija i elektroničkih uređaja dovodi u vezu s nedostatkom sna, neredovitim ciklusima spavanja, lošijom kvalitetom sna i povećanim umorom tijekom dana. Dužina sna kod djece ne samo da je u direktnoj vezi s volumenom sive mase hipokampusa, već je i dokazano da je izloženost TV-u u ranom periodu razvoja povezana s problemima pažnje u sedmoj godini života.
 

Opasnosti iz neposrednog okruženja

Postoje brojne pretpostavke o tome zašto u prethodnih nekoliko desetljeća dolazi do povećanja broja djece s neurološkim smetnjama poput autizma, ADHD-a, cerebralne paralize i mentalne retardacije. Neke od njih smatraju kako je u pitanju zapravo samo način na koji se bolesti danas dijagnosticiraju, druge okrivljavaju cjepiva ili neurotoksične tvari iz okruženja. Vrijedi spomenuti kemijske tvari, čija je uporaba više ili manje regulirana u različitim zemljama, a koje su prisutne u okruženju i/ili u svakodnevnim predmetima (namještaj, odjeća) za koje se smatra ne samo da utječu na opadanje IQ, već i na pojavu ADHD-a i poremećaja iz autističnog spektra.

Recimo, pesticid klorpirifos koji se koristi kao sredstvo za ubijanje insekata, a utvrđeno je da je umjereno toksičan i za ljude. Izloženost ovom insekticidu je dovedena u vezu s razvojnim i autoimunim poremećajima, pa čak i do mentalne retardacije ako je majka bila izložena ovoj tvari tijekom trudnoće. Poznato je da mnogi neurološki poremećaji mogu biti izazvani neurotoksičnim tvarima kao što su olovo, živa, PVC (koristi se u građevinarstvu, za izradu plastične ambalaže) i PCB (ima ga u bojama, u pesticidima, u rashladnim uređajima itd). Porast poremećaja ADHD-a i autizma od kraja devedesetih godina je potvrđen, ali i dalje nije u potpunosti objašnjen. Danas mnogo više znamo o tome. Postoji jasna korelacija između PCB-a, emisije žive i autizma. Svaki put kada dođe do porasta emisije žive i PCB-a, čini se da se stopa autizma poveća. U studiji provedenoj prije deset godina, otkriveno je da mozgovi štakora izloženi PCB-u imaju rupe, a neuroni koji bi trebali biti aktivni, nisu. Ovaj defekt se odražava na sluh. U drugoj studiji, djeca čije su majke bile izložene PCB-u u trudnoći imala su niži IQ i promjene pri učenju i pamćenju. U prvim mjesecima trudnoće je mozak najosjetljiviji i tijekom ove faze može doći do trajnih oštećenja mozga, čak i ako fetus dođe u kontakt s malim dozama neurotoksina, koje na mozak odrasle osobe ne bi imale nikakav ili veoma mali učinak.
 

Važnost prehrane

Prehrana je jedan od važnih čimbenika za razvoj mozga i znatno je promijenjena modernim stilom života. Iako je ova tema preopširna, važno je napomenuti da su, pored dobro poznatog utjecaja šećera na psihofizičko stanje, studije na miševima pokazale da prekomjerno unošenje šećera u periodu adolescencije, utječe na to kako se doživljava nagrada u odraslom dobu; to može izazvati razvoj patoloških stanja sustava za nagrađivanje. Kada se sustav za nagrađivanje, koji je zadužen za osjećaj zadovoljstva i užitka, prečesto aktivira (a svaki slatki zalogaj upravo to i radi) može doći do problema kao što su gubitak kontrole, jaka želja za hranom i povećana tolerancija na šećer.
 

Fruktoza usporava aktivnost mozga

Eksperiment koji je rađen na malim životinjama 2012. godine pokazao je da prehrana bogata fruktozom usporava aktivnost mozga, time sabotirajući memoriju i učenje. Također, sve je više dokaza da je prehrana bogata šećerom (inzulinska rezistencija i razina glukoze u krvi) povezana s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti. Neki znanstvenici su Alzheimerovu bolest počeli nazivati Dijabetes tipa 3.

Smatra se da je najznačajniji utjecaj okoline na bebe u maternici i u prvim godinama života, upravo prehrana. U ovom periodu uravnotežena prehrana je neophodna za pravilan razvoj mozga. Nedostaci hranjivih tvari poput željeza ili joda mogu utjecati na kognitivni i motorički razvoj. Sve je više dokaza da je DHA, esencijalna masna kiselina, ključni čimbenik intenzivnog formiranja sinapsi što čini prvu godinu života kritičnim periodom za učenje i razvoj. Mnogi drugi nutrijenti poput kolina, folne kiseline i cinka povezani su s ranim funkcioniranjem mozga. Nepravilna prehrana ili nedostatak uravnotežene prehrane u ranom djetinjstvu (tzv. food insecurity) dovodi se u vezu s problemima u učenju i razvoju. Dugotrajne posljedice uključuju nisko postignuće u školi, emocionalne probleme i slabo zdravlje.

Možda je primjer joda i najpoznatiji primjer važnosti nekog mikronutrijenta za pravilan rast i razvoj. Jod je nužan za normalan rast i razvoj djece, prije svega za normalan razvoj središnjeg živčanog sustava i inteligencije, posebno u prvih nekoliko godina života. Zemlja i voda u blizini mora veoma su bogate jodom, tako da su prirodni izvori joda morska riba, plodovi mora, morska trava, ali i mliječni proizvodi i jaja – dokle god životinje unose dovoljno joda, kao i biljke koje rastu na tlu bogatim jodom. Jedan od važnih izvora joda su prirodne mineralne vode koje sadrže jod koji se brzo i lako resorbira. Iako se već par desetljeća kuhinjska sol jodira, procjenjuje se da od nedostatka joda pati čak trećina svjetske populacije, a jedan od mogućih razloga je što jod vremenom isparava iz soli u koju se dodaje. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) čak tvrdi da postoji jasna veza između razine joda koju žena ima tijekom trudnoće i kasnije inteligencije djeteta. Postoje i istraživanja koja govore da je jod važan u povezivanju neurona, a od formiranja tih veza (sinapsi) zavisi i intelektualni kapacitet djeteta. Istraživanje provedeno 2006. godine pokazalo je da unošenjem dodataka joda kod školske djece koja imaju već umjeren nedostatak joda, dolazi do poboljšanja u obradi informacija, finoj motorici, kao i vizualnom rješavanju problema.
 

Jod u prehrani djece i trudnica 

Iako je preporučena dnevna doza joda za odrasle osobe 150 mikrograma (za trudnice i dojilje skoro 300 grama) važna stvar se često ne uzima u obzir. A to je sve veća izloženost modernog čovjeka takozvanim goitrogenima – tvarima koje ometaju funkciju tiroidne žlijezde tako što se vežu za iste receptore kao i jod. Jedan od njih je bromid, koji se između ostalog nalazi u plastici, pesticidima, nekim pecivima, gaziranim sokovima, lijekovima, kao i pastama za zube i tekućinama za oralnu higijenu. Neki znanstvenici čak dovode u vezu poremećaje pažnje s bromizmom.
 

Savjet za roditelje

Zdravim načinom života i pravilnom prehranom može se utjecati na pravilan rast i razvoj, osobito u fazi trudnoće i najranijem periodu života djeteta. Iako je u ovom periodu utjecaj okruženja izuzetan, tijekom cijelog života moguće je utjecati na mentalne i fizičke kapacitete.

 

Preneseno s 6yka.com

 

Vezana literatura:

           



Prvi simptomi trudnoće

Prvi simptomi trudnoće

Ima li išta napetije od dana prije „onih dana u mjesecu“ kada žena želi bebu? Hoće li doći ili ne? Jesu li to probadanje u trbu...


Za razvoj djeteta kasnije u životu, iznimno je važno kako se mama osjećala u trudnoći

Za razvoj djeteta kasnije u životu, iznimno je važno kako se mama osjećala u trudnoći

'Novorođenče nije neki stroj koji je na svijet došao po planu i programu, to je ljudsko biće čiji se razvoj odvija u ovisnosti od ...


Testovi na trudnoću

Testovi na trudnoću

Svi testovi za trudnoću baziraju se na indikatoru prisutnosti hormona trudnoce hCG (humani korionski gonadotropin). To je hormon kojeg proizvodi post...


Rizik depresije: Stres u trudnoći ostavlja tragove na djetetovu mozgu

Rizik depresije: Stres u trudnoći ostavlja tragove na djetetovu mozgu

Stres u trudnoći predstavlja faktor rizika kada je riječ o pojavi depresije i nekih drugih oboljenja u kasnijoj životnoj dobi. Do toga su zakl...


Stvari koje trebate znati o porođaju

Stvari koje trebate znati o porođaju

Više o ovoj temi u knjizi Pripremite se za porođajPorođaj je uzbuđujući, strahopoštovanja vrijedan događaj koji mijenja život. Dugo prije neg...