Djeca koja puno čitaju postaju inteligentnija

Djeca koja puno čitaju postaju inteligentnija

 

Čitanje povećava dakle ne samo jezičnu inteligenciju u djece već i inteligenciju općenito, pokazalo je jedno englesko istraživanje. Djeca koja u ranoj dobi poboljšaju svoju čitalačku sposobnost kasnije lakše razmišljaju. 

Oni su jednojajčani blizanci i zajedno rastu, imaju iste gene, iste financijske mogućnosti i isto obrazovanje – no ipak nisu jednako inteligentni. Već je desetljećima na temelju ispitivanja razvoja blizanaca poznato da nisu samo geni odgovorni za našu inteligenciju, već na nju utječe i okolina. No nije nam poznato koji su to specifični geni i koji čimbenici okoline odgovorni za naš IQ. „Što se tiče čimbenika okoline, imamo nekoliko upotrebljivih ideja. Primjerice znamo da zdrava prehrana poboljšava inteligenciju, kao i dugogodišnje obrazovanje. No ne znamo što je točno u školi od presudne važnosti za razvoj inteligencije“, objašnjava autor provedene studije Stuart Ritchie.

No jedan je od vjerojatno brojnih mehanizama Ritchie sa svojim istraživačkim timom ipak uspio otkriti: čitanje pozitivno utječe na inteligenciju. U okviru opsežnoga istraživanja pod nazivom Twins Early Development Study ispitivale su se čitalačke sposobnosti 1890 jednojajčanih blizanaca, i to pet puta: u dobi od sedam, devet, deset, dvanaest i šesnaest godina. Svaki put se ispitivalo koliko tečno čitaju, koliko dobro razumiju pravilne i nepravilne glagole, a i njihove se učitelje pitalo kako oni procjenjuju njihove čitalačke vještine. Inteligencija se s jedne strane mjerila s jezičnoga aspekta, tj. ispitivalo se razumiju li blizanci pojedine pojmove, kako odgovaraju na određena kviz-pitanja te jesu li u stanju razvrstati pojmove prema nekom tipu sličnosti.


Apstraktno mišljenje i koncentrirano učenje

S druge pak strane ispitivala se neverbalna inteligencija – i pritom se došlo do zanimljivih rezultata u odnosu na čitanje. Riječ je o klasičnim zadacima poput dopunjavanja uzorka kojemu nedostaje jedan dio. U prosjeku su ona djeca koja su rano znala bolje čitati imala i bolje rezultate na testovima. A ono što iznenađuje jest da ti rezultati testova inteligencije nisu bili ograničeni samo na verbalni dio. „Kada osoba više čita, ima i veći vokabular, to je jasno. No uvjereni smo i da čitanje pomaže razvoju sposobnosti apstraktnoga mišljenja, jer pri čitanju moramo zamišljati osobe, mjesta i neka druga vremena i radnje“, kaže Ritchie. Apstraktno je mišljenje vrlo važno na testovima inteligencije. Osim toga djeca koja čitaju stječu sposobnost koncentrirana i mirna sjedenja pri rješavanju nekog zadatka.

Kako blizanci imaju iste gene i istu okolinu, ispitivači su zaključili da razlike u inteligenciji nastaju pri nečemu što se u okolini razlikuje u odnosu na pojedinog blizanca. „Tu može biti riječ samo o jednoj knjizi koju je jedan blizanac pročitao, a drugi ne, o različitom učitelju ili različitom prijatelju“, kaže Ritchie. U budućnosti će se još provesti brojna ispitivanja potrebna za preciznije rezultate.


Disleksija je iznimka

No situacija nije ista kada je riječ o poteškoćama pri čitanju ili pisanju poput disleksije. Osobe  koje pate od disleksije čuju i vide posve normalno, no imaju problema s razumijevanjem riječi, a ponekad im i govor teško pada. Jedna je ranije provedena studija pokazala da inteligencija u osoba s disleksijom nije povezana sa sposobnošću čitanja. Osobe koje pate od disleksije nemaju kognitivnih problema, već su ponekad i natprosječno inteligentne, no jednostavno teško čitaju.

Stoga ne treba osobu koja loše čita automatski smatrati manje inteligentnom – možda je u pitanju samo disleksija. Rezultati ovoga istraživanja trebali bi predstavljati apel na roditelje i učitelje da posvete vremena djeci kada je o čitanju i učenju putem čitanja riječ ili, kako kaže Ritchie: „Tko ne nauči dobro čitati, propušta priliku da kasnije postane inteligentniji.“


Lucia Reinsperger, science.ORF.at



Čemu nas japanske škole mogu naučiti o odgoju kompetentne djece

Čemu nas japanske škole mogu naučiti o odgoju kompetentne djece

Danas je većina zapadnjačke djece jedna razmažena gomila. Roditelji im pišu domaću zadaću, traže bolje ocjene od učitelja i osloba...


Kako pomoći djetetu da s lakoćom savlada školske obveze?

Kako pomoći djetetu da s lakoćom savlada školske obveze?

Dijete od početka treba osposobljavati da bude samostalno u učenju i obavljanju školskih obveza. Ipak, ako naiđe na prepreku ili problem i ...


Uz ovih 5 savjeta naučite školarce učiti za život, a ne samo za školu

Uz ovih 5 savjeta naučite školarce učiti za život, a ne samo za školu

Često precjenjujemo ono što govorimo djeci. Ona nas, naime, više gledaju nego što nas slušaju: nekako bolje čuju on...


Roditelji, a ne učitelji, trebaju naučiti djecu da budu dobri ljudi

Roditelji, a ne učitelji, trebaju naučiti djecu da budu dobri ljudi

Veliki sam obožavatelj učitelja. I ja sam jedan od njih. I moja žena. Ali, govoreći kao roditelj, mi općenito od učitelja tražimo stvari z...


RAZVOJ EMOCIONALNE INTELIGENCIJE

RAZVOJ EMOCIONALNE INTELIGENCIJE

Vježbe za razvoj emocionalne inteligencije možete naručiti OVDJE Ako roditelji potiču svoju djecu da nauče kako se mogu umiriti kada su prepl...


Aktivnosti koje pripremaju mozak na učenje i oslobađaju od stresa

Aktivnosti koje pripremaju mozak na učenje i oslobađaju od stresa

Stanke za mozak i vježbe fokusirane pažnje pomažu djeci da se opuste i pripreme za učenje Pauze od razmišljanja, tzv. stanke z...