Današnja djeca se dosađuju, zahtjevna su, nestrpljiva…

Današnja djeca se dosađuju, zahtjevna su, nestrpljiva…

 


Stvorili smo umjetni svijet za našu djecu

Victoria PROODAY, radna terapeutkinja, smatra da su današnja djeca emocionalno nedostupna za učenje. Mnogo je čimbenika u našem modernom načinu života koji pridonose tome.


Po zanimanju sam radna terapeutkinja s dugogodišnjim iskustvom rada s djecom, roditeljima i nastavnicima. Naša su djeca sve gora u mnogim aspektima. To je poruka koju čujem od svakog učitelja s kojim se sretnem.
Radeći kao radna terapeutkinja svjedočila sam i dalje svjedočim nazadovanju u društvenom, emocionalnom i akademskom funkcioniranju djece kao i bitnom porastu broja djece s poteškoćama u učenju te s drugim dijagnozama.

Kao što znamo, mozak je pogodan za oblikovanje. Možemo ga učiniti "jačim" ili "slabijim". Vjerujem da, unatoč našim najboljim namjerama, oblikujemo mozak svoje djece u krivome smjeru.

Evo zašto.

 

Tehnologija

Tehnologija se primjenjuje kao "besplatna usluga čuvanja djece"”, ali ustvari nije nimalo besplatna. Naplata stiže prije nego što mislite. Plaćamo živčanim sustavom naše djece, njihovom pažnjom i sposobnošću postizanja odgođenog zadovoljstva. U usporedbi s virtualnim svijetom, stvarni život prilično je dosadan.

Kada djeca uđu u učionicu, odjednom su izloženi ljudskim glasovima i primjerenoj vizualnoj stimulaciji umjesto grafičkim eksplozijama i specijalnim efektima koje su navikli gledati na ekranu. Nakon nekoliko sati provedenih u virtualnom svijetu, obrada informacija u učionici postaje sve izazovnija, jer je njihov mozak naviknut na visoku razinu stimulacije kakvu pružaju videoigre.

Nesposobnost obrade informacija niže razine stimulacije ostavlja djecu ranjivom pred akademskim izazovima. Osim toga, tehnologija nas emocionalno odvaja od naše djece i obitelji.

Emocionalna dostupnost roditelja glavni je hranjivi sastojak za djetetov mozak. Nažalost, postupno im ga uskraćujemo.

 

Djeca odmah dobiju sve što požele

"Gladan sam!" – u sekundi ćete se uputiti prema najbližem restoranu brze hrane.
"Žedan sam!" – tu je aparat s osvježavajućim pićima.
"Dosadno mi je!" – "Uzmi moj telefon."

Sposobnost odgođenog zadovoljstva jedan je od čimbenika budućih uspjeha. Imamo najbolju namjeru, želimo usrećiti svoje dijete, ali nažalost dugoročno činimo upravo suprotno.

Biti sposoban odgoditi zadovoljstvo znači biti sposoban nositi se sa stresom. Naša su djeca sve slabije opskrbljena vještinom suočavanja i s najmanjim stresovima, što može postati golema prepreka uspjehu u odrasloj dobi.

Nesposobnost odgađanja zadovoljstva često se može vidjeti u učionicama, trgovačkim centrima, restoranima, trgovinama igračaka svaki put kad neko dijete čuje "ne" jer su roditelji naučili njegov mozak da dobije sve što poželi istog trenutka.

 

Djeca vladaju svijetom

"Moj sin ne voli povrće”, "Ona ne voli rano ići na spavanje”, "On ne jede doručak”, "Ne voli se igrati igračkama, ali zato je jako vješta s iPadom”, "Ne voli se sam oblačiti”, "Ne voli jesti sama”...

To su rečenice koje neprestano slušam od roditelja. Otkad to djeca diktiraju kako će ih se odgajati? Ako ćemo njima prepustiti odluke, oni će stalno jesti tjesteninu sa sirom i peciva sa sladoledom, gledat će televiziju, igrati se na tabletu i nikad neće ići na spavanje.

Što postižemo time kad im dajemo sve što požele iako znamo da to nije dobro za njih? Bez primjerene prehrane i zdravog sna, naša će djeca dolaziti u školu razdražljiva, tjeskobna i nepažljiva. Osim toga, šaljemo im pogrešnu poruku.

Na ovaj način djeca uče da mogu činiti ono što žele i ne moraju raditi ono što ne žele. Koncept "morati” je nestao. Nažalost, da bismo postigli svoje životne ciljeve, moramo činiti ono što je potrebno, a to neće uvijek biti ono što želimo. Na primjer, želi li dijete biti odličan učenik, morat će naporno učiti. Želi li biti uspješan nogometaš, morat će svakodnevno trenirati. Naša djeca znaju vrlo dobro što žele, ali imaju poteškoća ustrajati u radu koji je potreban za ostvarenje ciljeva. To rezultira neispunjenim ciljevima i čini dijete razočaranim.

 

Beskrajna zabava

Stvorili smo umjetni svijet za našu djecu. Nema ni trenutka dosade. Kad se sve utiša, mi trčimo zabaviti ih, jer u suprotnome osjećamo kako ne ispunjavamo svoju roditeljsku dužnost.

Živimo u dvama odvojenim svjetovima. Djeca imaju svoj svijet zabave, a mi svoj svijet rada. Zašto nam djeca ne pomažu u kuhinji ili s pranjem rublja? Zašto ne pospremaju igračke? To je monoton rad koji vježba mozak da funkcionira kroz dosadu, a to je "mišić” potreban za učenje u školi. Kada dođu u školu i dođe vrijeme za pisanje, oni kažu: "Ne mogu. Preteško je.”Zašto? Jer se "radni mišić” ne jača beskrajnom zabavom. Jača se ustrajnim radom.

 

Ograničena društvena interakcija

Svi smo zauzeti, stoga dajemo djeci digitalne uređaje i time ih "uposlimo”. Nekad su se djeca igrala na otvorenome gdje su u nestrukturiranom prirodnom okruženju učili i vježbali svoje društvene vještine.

Nažalost, tehnologija je zamijenila igru na otvorenome. Također, tehnologija je učinila roditelje manje dostupnima za interakciju sa svojom djecom. Očigledno, naša djeca zaostaju. Digitalne naprave koje služe za "čuvanje djece” nisu opremljene alatima za razvoj društvenih vještina. Većina uspješnih ljudi ima sjajne društvene vještine. To je prioritet!

Mozak je mišić koji se može oblikovati i preoblikovati. Želite li da vaše dijete vozi bicikl, morate ga učiti vještini vožnje bicikla. Želite li da vaše dijete može čekati, morate ga naučiti strpljenju. Želite li da vaše dijete bude socijalizirano, morate ga poučiti socijalnim vještinama. Isto vrijedi za sve ostale vještine. Nema razlike!

 

Vježbajte mozak

Možete unaprijediti djetetov život vježbajući njegov mozak kako bi uspješno funkcionirali na društvenoj, emocionalnoj i akademskoj razini.

Evo kako.


1. Ograničite upotrebu tehnologije i emocionalno se povežite s djetetom

Iznenadite ih cvijećem, udijelite osmjeh, škakljajte ih, ubacite poruku ispod jastuka, iznenadite ih tako što ćete ih izvesti na ručak usred radnog dana, plešite zajedno, gađajte se jastucima. Večerajte s obitelji, igrajte društvene igre, idite u vožnju biciklima, izađite u večernju šetnju sa džepnom svjetiljkom.


2. Vježbajte odgođeno zadovoljstvo

Neka čekaju! U redu je ako im je dosadno. To je prvi korak prema razvijanju kreativnosti. Postupno produljujte vrijeme između "Želim" i "Dobio sam".
Izbjegavajte upotrebu tehnologije u automobilu i restoranu i naučite ih strpljenju u razgovoru i igri.
Ograničite stalno grickanje.
Ne bojte se postaviti ograničenja. Djeca trebaju ograničenja kako bi bila sretna i zdrava!
Sastavite raspored obroka, odlaska na spavanje, vremena za ekran.


3. Razmišljajte o onome što je dobro za njih, a ne o tome što žele ili ne žele. kasnije će vam biti zahvalni

Roditeljstvo je težak posao. Morate biti kreativni kako biste ih naučili činiti ono što je dobro za njih, a u većini je slučajeva to suprotno onome što žele činiti.
Djeca trebaju doručak i hranjive namirnice. Potrebno im je vrijeme provedeno na otvorenome i odlazak na spavanje u određeno vrijeme kako bi sljedećeg dana u školi bili sposobni učiti.

Pretvorite stvari koje ne vole činiti u emocionalno stimulirajuće aktivnosti.

Naučite dijete monotonom radu od malih nogu, jer je to temelj buduće "radne sposobnosti": slagati rublje, pospremati igračke, vješati odjeću, raspakirati namirnice, postaviti stol, spremiti užinu, pospremiti krevet.


4. Poučavajte društvenim vještinama

Naučite ih da pričekaju svoj red, naučite ih dijeliti, gubiti odnosno pobjeđivati, raditi kompromise, udijeliti kompliment, govoriti "molim" i "hvala".

Iz svog iskustva radne terapeutkinje, djeca se mijenjaju onda kad roditelj promijeni svoju percepciju roditeljstva. Pomozite djetetu ostvariti uspjeh u životu vježbajući i jačajući njihov mozak, što prije to bolje!

 

Preneseno sa Školskog portala

Za zdravo odrastanje djece i kvalitetan odnos s njima i roditelji trebaju rasti, razvijati se i učiti:

                   



Jačajmo imunitet redovitim boravkom na svježem zraku

Jačajmo imunitet redovitim boravkom na svježem zraku

Pedijatri odavno savjetuju – djecu bi trebalo ostaviti da što dulje borave na otvorenom, u različitim vremenskim uvjetima jer upr...


Kako pomoći učenicima s ADHD-om da se koncentriraju

Kako pomoći učenicima s ADHD-om da se koncentriraju

Istraživanja* pokazuju da se učenici s poremećajem pozornosti s hiperaktivnošću (eng. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder &nd...


Poznavanje faza neurološkog razvoja može vas učiniti boljim roditeljem

Poznavanje faza neurološkog razvoja može vas učiniti boljim roditeljem

Postoje četiri osnovne faze neurološkog razvoja djeteta. Svaka donosi specifičan napredak kod djeteta, ali i posebne izazove. Ne...


Pijesak, trava, lopta i blato važni za mentalno zdravlje

Pijesak, trava, lopta i blato važni za mentalno zdravlje

Djeca koja provode više vremena igrajući se izvan kuće mentalno su zdravija kad odrastu Nova istraživanja ukazala su na važnos...


Roditeljski stres

Roditeljski stres

Kad govorimo o roditeljstvu, prve misli i osjećaji nas upućuju na jednu od najvažnijih uloga u životu muškarca i žene. Upravo zato ta...


6 razloga zbog kojih bi se tate trebali uključiti u igru

6 razloga zbog kojih bi se tate trebali uključiti u igru

Zamislite dijete kako se igra. Zamišljate li sobu punu igračaka, vlakić na podu i košaru punu loptica? Za djecu, igra nije ogra...