Čemu nas japanske škole mogu naučiti o odgoju kompetentne djece

Čemu nas japanske škole mogu naučiti o odgoju kompetentne djece

 

Danas je većina zapadnjačke djece jedna razmažena gomila. Roditelji im pišu domaću zadaću, traže bolje ocjene od učitelja i oslobađaju ih kućnih poslova. Hrana im je skuhana, odjeća oprana i soba počišćena.
Taj stil helikopterskog roditeljstva ima posljedice, ističe Simon Sinek u svom govoru o temi milenijalaca na radnome mjestu. Jer danas su se menadžeri i starije kolege našli u nezavidnoj poziciji gdje moraju mlade ljude opskrbiti vještinama koje su trebali ponijeti od kuće i škole.

 

Bivši dekan brucoša na Stanfordu Julie Lythcott-Haims se slaže: „Opterećujući djecu visokim očekivanjima, a upravljajući njihovim životima na svakoj mikrorazini, roditelji uopće ne pomažu.“

Lenore Skenazy, autorica knjige Free-Range Kids, misli slično. U svom prikladno naslovljenom članku Krha generacija, Skenazy postavlja važno pitanje: „Kako smo došli do toga da smatramo da se cijela generacija djece nije u stanju nositi sa osnovnim izazovima odrastanja?“

 

 

Što škole u Japanu čine drugačije?

Japanska djeca od malih se nogu uče biti samostalna i voditi brigu o sebi. Iako u teoriji to može zvučati kao dresura za bebe, trebate samo pogledati video u nastavku kako biste vidjeli koliko su iskreno sretna ta djeca i ponosna na svoj trud.

 


 

Školski odmor u Japanu više je od ručka

U Japanu se vrijeme školskog odmora smatra vremenom za edukaciju, poput matematike i čitanja. Djeca završavaju jutarnju nastavu zahvaljujući učitelju što ih je podučavao. Zatim je vrijeme za pripremu za ručak.

Postavljaju stol, stavljaju pregače i vode brigu o tome da su svi oprali ruke, a potom odlaze u kuhinju i zahvale kuharima što su im pripremili ukusno jelo. Jednostavno jelo od ribe, krumpir-pirea, juhe od povrća, mlijeka i kruha vrlo je dobro prihvaćeno u sve djece. Sva djeca dođu na red da poslužuju hranu, a nakon jela zajedno pospremaju. To je njihov način života i svi su vrlo sretni što imaju svoju ulogu.

 


Japanski učenici čiste učionicu kako bi se naučili životnim vještinama

U Japanu učenici sami čiste školu. Dnevna praksa o-soji (generalnog čišćenja) uči ih da poštuju svoje okružje. Morate ih vidjeti u akciji kako biste vidjeli da to nije obveza, nego djeca očito uživaju u tome.

„Jednostavno je bolje da sami počistimo za sobom jer je to naš prostor“, kaže jedna drugašica u osnovnoj školi Azabu. Njezina učiteljica Kyoko Takishima se slaže: „Sve im to pomaže izgraditi samopoštovanje i stoga je to praksa koju njegujemo.“

 


 

Neovisna japanska djeca

Učenje ne počinje niti završava u učionici. Japanska kultura stavlja naglasak na neovisnost i oslanjanja na svoje sposobnosti od iznimno rane dobi.

Sedmogodišnja Noe Ando se kupa, šamponira kosu, pere zube i sve bez potrebe za nadzorom odrasle osobe. Pakira torbu, odijeva se i odlazi u školu do koje je potrebno pješačiti i voziti se vlakom. I sve to čini sama. Majka Noe Ando ima povjerenja u sposobnost svoje kćeri da sama putuje.

 


 

Što možemo naučiti iz ove vrste roditeljstva?

Većina zapadnih roditelja zanijemit će na ideju da puste djecu samu u javni prijevoz, posebno tako malu. No važno je napomenuti koliko lako je maloj Noe Ando upravljati svojim putovanjem u školu.

Djeca su pametnija i sposobnija nego što smo im spremni priznati, ali kako kaže Skenazy, kombinacija loše politike i paranoičnog roditeljstva čini djecu previše zaštićenima da bi uspjela. Moramo im dati prostora za rast.

Dodjeljivanje poslova djeci jedan je od mnogih načina na koji možemo osigurati njihov razvoj u kompetentne odrasle osobe. Također ih moramo naučiti da preuzmu odgovornost za sebe, što znači pustiti ih da sami pišu domaću zadaću i snose posljedice ako zaborave predati rad na vrijeme.

Ove životne lekcije dobro će im doći na radnome mjestu. Ne samo da će se osjećati uvjereno u svoju sposobnost da uspiju nego i neće morati prebaciti nepotreban teret na ljude koji ih zapošljavaju.

„Ako budemo odgajali djecu koja su nesposobna da se samostalno suoče bilo s čim uključujući rizik, neuspjeh, povrijeđene osjećaje, naše društvo, pa i naša ekonomija bit će ugroženi,“ rekla je Lenore Skenazy.

 

Preuzeto sa skolskiportal.hr

Više pročitajte u knjizi: ŠKOLE SE BUDE
Čemu nas japanske škole mogu naučiti o odgoju kompetentne djece

SVAKO JE DIJETE DAROVITO, a na nama je da prepoznamo tu darovitost

SVAKO JE DIJETE DAROVITO, a na nama je da prepoznamo tu darovitost

Knjiga Svako je dijete darovito donosi dokaze zašto je nužna radikalna promjena u shvaćanju odgoja i školovanja. Naš zas...


Sam svoj majstor: Kako isplanirati učenje za vrijeme online nastave?

Sam svoj majstor: Kako isplanirati učenje za vrijeme online nastave?

Veliki broj učenika i roditelja našao se u novoj situaciji. Gotovo preko noći djeca su izgubila svakodnevnu rutinu i strukturu koja se s...


BRAIN GYM® - Priručnik za obitelj i edukatore

BRAIN GYM® - Priručnik za obitelj i edukatore

Sve je više djece koja ne mogu u potpunosti, s lakoćom i kvalitetno funkcionirati u ovome svijetu... Zabrinjava podatak da se svakim danom povećava...


UTJECAJ I VAŽNOST RODITELJA U OBRAZOVANJU DJECE

UTJECAJ I VAŽNOST RODITELJA U OBRAZOVANJU DJECE

Svatko od nas uči i prima informacije na svoj, jedinstven način. Svijest o tome je jako važna. Kao i senzibiliziranje ljudi na tu temu. Time pozit...


Kako potaknuti želju za učenjem

Kako potaknuti želju za učenjem

Što mogu roditelji učiniti kada shvate da njihovo dijete nije doraslo pritisku školskih obveza? Postoji izlaz iz stresa i frustrac...


Mozak je ovisan o ranoj stimulaciji

Mozak je ovisan o ranoj stimulaciji

Irena Orlović Istraživanja su pokazala da se mozak najintenzivnije razvija u prvih sedam godina djetetova života, a znanstvenici smatraju da je to ...