Bez motivacije, učenje je mučenje

Bez motivacije, učenje je mučenje
 
 
Iako je danas nekako sve izraženiji trend usmjeravanja na akademske vještine, i to još u ranoj predškolskoj dobi, za uspješno školovanje, važne su i neke druge stvari. Da, ima nečeg važnijeg u školi od brojki i slova. Nečeg bez čega učenje postaje mučenje. To je ono što nas pokreće, a krije se iza riječi motivacija.
 
Kraj ljeta donosi djeci i roditeljima često miješane osjećaje, iščekivanje, veselje, uzbuđenje, ali i brige, nedoumice, strahove. I roditelji i djeca često ulaze u novu školsku godinu podijeljenih osjećaja, a ovo posebno vrijedi za one koji će se po prvi puta naći u školskim klupama. U ovo vrijeme većina se vraća obavezama, užurbanom dnevnom ritmu i u iščekivanju je novih izazova koje donosi nova školska godina.
 
Škola je važan dio života svakog od nas, ona je puno više od njenog akademskog dijela. U školi djeca osim što usvajaju znanja uče i o komunikaciji, socijalnim odnosima, samokontroli, kako regulirati vlastite emocije, izboriti se za sebe, poštivati druge, kako se nositi s neuspjehom, biti uporan i sl.
 
Neki roditelji sa strepnjom očekuju novu školsku godinu prisjećajući se ustaljene rutine u razgovoru s djecom o školskim obavezama - „Ne da mi se“, „Evo sad ću“, „Malo ću kasnije“ i slično. Ovo su odgovori djeteta kojemu nedostaje motivacije za učenje. Naime, djecu u školskom uspjehu često koči nedostatak motivacije, a ne nedostatak sposobnosti. U razvoju motivacije za učenje važan je učitelj, nastavnik, ali i roditelj.
 
Kako bi brzo i efikasno riješili ovaj problem, roditelji kreću s jednostavnim ali na duge staze nedovoljnim rješenjima – nagradama u vidu igračaka, novaca, za ocjene, školske uspjehe. Dijete tako krene učiti za ocjenu, igračku, nagradu. I koliko god mu ponavljali onu poznatu „Ne učiš za mene, učiš za sebe“, uz ovakav način motiviranja djeteta, dijete to jednostavno ne može razumjeti. Naime, za učenje djeteta puno je važnije kako se ponašamo, kakav primjer sami dajemo djetetu, nego ono što mu govorimo. Naša djela su glasnija od riječi.
 
Pa kako onda razvijati kod djeteta motivaciju za učenjem, taj žar koji će ga poticati da istražuje, s veseljem pristupa novom, doživljava trud i uspjeh koji slijedi iza učenja kao svoj? Prvo, važno je znati da nitko nije uvijek i jednako za sve motiviran. Postoje periodi kada smo za određene zadatke više motivirani, i postoje teme i sadržaji koji nas više ili manje interesiraju ovisno o našim interesima. Neka djeca uživaju u čitanju, druga imaju više interesa za svijet brojki i eksperimenta, treća za priče o prirodi, povijesti…
 
Nadalje, postoje i različiti oblici motivacije koji nas na različite načine i u različitim okolnostima pokreću – najopćenitije, to su vanjska i unutarnja motivacija. Rezultati mnogih istraživanja pokazuju da kada djeca pristupaju učenju iz vlastitog interesa i želje da nauče, razumiju, odnosno kada su vođena unutarnjom motivacijom, ona uče smislenije, bolje zadržavaju naučeno, postižu bolje rezultate, bolje upravljaju vlastitim učenjem, nego ako su motivirana vanjskim faktorima, pa uče kako bi zadovoljili druge, izbjegli kaznu i slično. 
 
 Vanjska motivacija:
  • usmjerena je na izvršavanje zadanih obaveza – što se od djeteta očekuje, ono što dijete misli da „mora";
  • na nju snažno utječu vanjske povratne informacije – nagrade, kazne, pritisci,
  • vodi prema površnom pristupu učenju,
  • razvija strah od neuspjeha,
  • dijete ne pokazuje upornost u učenju,
  • usvojena znanja su kruta, dijete ne prenosi znanje iz jednog u drugo područje.

Unutarnja motivacija:
  • dijete pokazuje upornost u učenju,
  • učenje je više kreativno,
  • razvijaju se pozitivne emocije prema školi,
  • vodi prema dubljem razumijevanju naučenog.

 
20 načina kako pomoći djetetu u školi i učenju:
  • Osigurajte mirno mjesto za učenje.
  • Napravite zajednički plan vezan za učenje.
  • Nastojite da dijete ima jasan dnevni raspored – vrijeme za igru, učenje, jelo, spavanje...
  • Omogućite djetetu određene izbore vezane uz učenje (npr. koju će zadaću napisati prvu, koju drugu).
  • Ne radite umjesto djeteta, radije zadatak podijelite na manje djetetu razumljive dijelove.
  • Učite vašu djecu kako da misle, a ne što da misle – umjesto prenošenja činjenica djetetu, u vašoj svakodnevici omogućite djetetu da sam pomoću pitanja i odgovora dođe do zaključka.
  • Dajte djetetu priliku da vas pouči onome što je naučilo.
  • Postavljajte djetetu zanimljiva pitanja o gradivu koje uči. Razvijanjem djetetovog interesa, razvijat će se i njegova unutarnja motivacija za učenje.
  • Ohrabrite dijete, strah i anksioznost štete učenju.
  • Potaknite razvoj emocionalnih vještina vašeg djeteta – kako prepoznati i izraziti emocije, kako se nositi s neugodnim osjećajima.
  • Pohvalite djetetov trud. Dijete koje se trudi ima naravno više mogućnosti da doživi uspjeh.
  • Usmjerite dijete da prepozna unutarnje razloge za uspjeh (npr. preokrenite razmišljanje „Dobio sam dobru ocjenu jer je kontrolni bio lagan" u „Dobio sam dobru ocjenu jer sam se trudio i sve naučio.").
  • Umjesto materijalne nagrade radije koristite nagradu koja uključuje zajedničko ugodno druženje (odlazak na izlet i sl.).
  • Ukažite djetetu na rezultate njegova učenja, njegov napredak. Važno je da dijete uči prepoznati rezultate svog truda i učenja.
  • Kao roditelj, pronađite mjeru između pružanja ljubavi, zaštite, pažnje djetetu i postavljanja određenih roditeljskih zahtjeva, onoga što od djeteta očekujete.
  • Učite i izvan škole – pokažite interes za učenje novoga u vašoj svakodnevici.
  • U slobodno vrijeme igrajte društvene igre koje razvijaju samokontrolu, koncentraciju, mišljenje, zaključivanje.
  • Potaknite djetetovu znatiželju, ona je prirodno gorivo za učenje.
  • Omogućite djetetu jednu do dvije, njemu zanimljive izvanškolske aktivnosti.
  • Surađujte i redovito komunicirajte s djetetovim nastavnicima.
 
 
 
 


Dr. Ranko Rajović: Nove tehnologije su korisne, a mogu biti i opasne i štetne

Dr. Ranko Rajović: Nove tehnologije su korisne, a mogu biti i opasne i štetne

Školski portal zamolio je stručnjaka za rani razvoj inteligencije djece da komentira sveprisutnost informatičke tehnologije u na&sc...


Adolescenti u vrijeme krize

Adolescenti u vrijeme krize

Posljednjih dana mnogo se pisalo o podršci djeci tijekom pandemije koronavirusa. Napisano je mnogo savjeta kako se što bolje p...


Intervju Irena Orlović: Pretjerano izlaganje tabletima i kompjutorima negativno utječe na razvoj dječjeg mozga

Intervju Irena Orlović: Pretjerano izlaganje tabletima i kompjutorima negativno utječe na razvoj dječjeg mozga

I dalje u našim školama ne činimo ništa za razvoj dječjih potencijala. Svu djecu trpamo u isti kalup i očekujemo od svih ...


Neil Gaiman: Zašto naša budućnost ovisi o knjižnicama, čitanju i sanjarenju

Neil Gaiman: Zašto naša budućnost ovisi o knjižnicama, čitanju i sanjarenju

Predavanje Neila Gaimana objavljeno u Guardianu izazvalo je iznimno veliku pažnju čitatelja. Zbog njegovog značaja i intrigantnosti izrečenih...


Bez ocjena, bez ucjena

Bez ocjena, bez ucjena

Pri kraju svakog obrazovnog razdoblja posvuda slična slika: i učenici, i učitelji i roditelji pod stresom zbog ispitivanja i ocjena. U neka ne...


Čemu nas japanske škole mogu naučiti o odgoju kompetentne djece

Čemu nas japanske škole mogu naučiti o odgoju kompetentne djece

Danas je većina zapadnjačke djece jedna razmažena gomila. Roditelji im pišu domaću zadaću, traže bolje ocjene od učitelja i osloba...